Medari (Dragalić)

насеље у Хрватској

Medari su naseljeno mjesto u Zapadnoj Slavoniji. Pripadaju opštini Dragalić, u Brodsko-posavskoj županiji, Republika Hrvatska.

Medari
Uništena srpska pravoslavna crkva u Medarima
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaBrodsko-posavska
OpštinaDragalić
OblastZapadna Slavonija
Stanovništvo
 — 2011.Pad 177
Geografske karakteristike
Koordinate45° 15′ 58″ S; 17° 17′ 23″ I / 45.26609223025527° S; 17.28979304335791° I / 45.26609223025527; 17.28979304335791
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina132 m
Medari na karti Hrvatske
Medari
Medari
Medari na karti Hrvatske
Medari na karti Brodsko-posavske županije
Medari
Medari
Medari na karti Brodsko-posavske županije
Ostali podaci
Poštanski broj35429 Gornji Bogićevci
Pozivni broj+385 35
Registarska oznakaNG

Geografija

uredi

Medari se nalaze oko 2 km sjeverno od Dragalića.

Istorija

uredi

Jedan Srbin iz mesta je bio (1839) pretplatnik Pavlovićevog "Srpskog narodnog lista".[1]

Medari se 1885. godine nalaze u sastavu Novogradiškog izbornog sreza za srpski crkveno-narodni sabor u Karlovcima. Tu je registrovano 606 pravoslavnih Srba.[2]

Naselje je u vrijeme SFRJ bilo u sastavu opštine Nova Gradiška. Medari su se od raspada Jugoslavije do maja 1995. godine nalazili u Republici Srpskoj Krajini. Pripadnici hrvatskih oružanih snaga su 1. i 2. maja 1995. izvršili napad na zaštićenu zonu UN poznatu kao sektor „Zapad“ i tom prilikom ubili 26 stanovnika srpske nacionalnosti.[3]

Drugi svetski rat

uredi

Ustaše su 24. juna 1941. godine noću došle u selo Medare, okučanski srez i zalupali na vrata stana sveštenika Nestora Rodića, zahtevajući da im otvori vrata. Sveštenik im je odgovorio da dođu ujutru. Međutim, stražar Figurić koji je predvodio ustaše, nije se time zadovoljio, naredio je povišenim glasom da se otvori, udario je puškom u prozorsko okno koje je prslo u komade. Njegovi pratioci su onda počeli da preskaču ogradu i razvaljuju vrata na verandi. Rodić se brzo obukao i kroz podrum izašao u dvorište. Ustaše su ga primetile i pozvale da stane, ali on je počeo da beži. Pripucali su za njim ali je sveštenik uspeo da pobegne u jednu njivu i tamo se skloni.

Rat u Hrvatskoj (1991–1995)

uredi

U akciji „Bljesak“, u napadu na Zapadnu Slavoniju najviše su stradala dva sela sa pretežno srpskim stanovništvom, Medari sa 22 žrtve, uključujući 11 žena i troje dece, te Paklenica sa 20 žrtava.[4] Najteže je stradala porodica braće Vuković iz Medara, Ranko (40) i njegova supruga Anđelija (44) sa decom Goranom (11) i Gordanom (8), te Milutin (45) i njegova supruga Cvijeta (43) i njihova kćerka Dragana (7).

Kultura

uredi

Hram Preobraženja Gospodnjeg u Medarima – Slavonska eparhija

Gradnja sadašnje parohijske crkve Preobraženja Gospodnjeg započeta je 1777. godine hram je obnovljen 1834. godine. Bila je to jednobrodna barokna građevina s visokim tornjem koja je spadala u najlepše seoske parohijske crkve Pakračke eparhije.

1941-1945: Za vreme Drugog svetskog rata ustaše su spalile unutrašnjost hrama zajedno sa crkvenim mobilijarom i ostalim bogoslužbenim predmetima. Sačuvan je samo mali broj ikona sa ikonostasa. Nakon rata hram je obnovljen za bogosluženja.

1991: Crkva je pogođena sa nekoliko granata. Oštećen je severni zid naosa, a toranj je srušen. Unutrašnjost hrama je demolirana noževima i sekirama.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Medari je imalo 177 stanovnika.[5]

Nacionalnost[6] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 82 367 384 492 481
Jugosloveni 32 78 9 4
Hrvati 119 24 14 28 55
ostali i nepoznato 10 29 3 6 10
Ukupno 211 452 479 535 550
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1948. 483
1953. 496
1961. 550
1971. 535
1981. 479
1991. 452
2001. 211
2011. 177

Popis 1991.

uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Medari je imalo 452 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
367 81,19%
Jugosloveni
  
32 7,07%
Hrvati
  
24 5,30%
Česi
  
2 0,44%
Slovaci
  
1 0,22%
neopredeljeni
  
7 1,54%
nepoznato
  
19 4,20%
ukupno: 452

Reference

uredi
  1. ^ "Serbski narodni list", Budim 1839. godine
  2. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  3. ^ „Identifikovani posmrtni ostaci 21 srpske žrtve”. Radio-televizija Republike Srpske. 19. 4. 2012. Pristupljeno 20. 4. 2012. 
  4. ^ Godišnjica akcije "Bljesak", i 26 godina kasnije još 127 osoba vodi se kao nestalo
  5. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 27. 4. 2013. 
  6. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze

uredi