Naš život (svk. Náš život: časopis Matice slovenskej v Juhoslávii) je bio časopis Matice slovačke u Jugoslaviji za književnost i kulturu koji je izlazio od 1933. do 1947. godine u Bačkom Petrovcu.

Naš život (Náš život)
Prvi broj Našeg života (1933)
Osnivanje1933.
JezikSlovački
Ukidanje1947.
SedišteBački Petrovac

Istorijat

uredi

Pokrenut je 1933. godine kao glasilo Matice slovačke u Jugoslaviji. Izlazio je četiri puta godišnje na 48 stranica (od 1936. na 64 stranice), a uređivao ga je Jan Čajak, dok su urednički odbor činili Karol Lilge, Andrej Siracki i Mihal Topoljski, a od drugog broja pridružio im se i Pavel Vrbovski. Od 1939. godine časopis je uređivao Mihal Topoljski. Za članove Matice slovačke časopis je bio besplatan, dok je za ostale godišnja pretplata za Kraljevinu Jugoslaviju iznosila 40 dinara, a za inostranstvo 60 dinara. Kao i kod većine slovačkih listova, i stranice časopisa Naš život bile su numerisane prema godištima, a ne prema brojevima.[1]

Prvih osam godišta časopis je izlazio kvartalno. U poslednjem godištu časopisa pre Drugog svetskog rata, publikovana su četiri toma. Potom je usledila pauza, a prvi broj u posleratnom periodu izašao je 1946 godine. Poslednjeg, desetog, godišta (1947) šest brojeva časopisa objavljeno je u jednom tomu.[2]

 
Prvi posleratni broj Našeg života

Cilj časopisa bio je podstaći književno stvaralaštvo u slovačkoj zajednici, podrška omladini i informisanje zajednice o delatnosti Matice. Časopis se zalagao i za povezivanje s jugoslovenskim kulturnim i privrednim ustanovama, kao i za prikupljanje narodnog blaga i običaja slovačke manjine. Iako je u početku bio podeljen na rubrike Čast’ beletristická, básne, proza (Beletristički deo, pesme, proza), Časové otázky (Vreme pitanja) i Čast’ historická i národopisna (Istorijski i i etnografski deo), u kojoj su objavljivani izvori i istorijski članci, od drugog broja nazivi rubrika su promenjeni u Články a úvahy (Članci i razmišljanja) i Veda–Umenie–Kritika (Nauka–umetnost–kritika). Od 1934. godine, iako je časopis sadržajno ostao isti, članci više nisu bili podeljeni po rubrikama.[1]

U časopisu su takođe objavljivani izveštaji o delovanju Privrednog i prosvetnog odbora Matice slovačke, kao i godišnje vesti o Matičinom radu i popis članova Matice slovačke (od trećeg broja u okviru rubrike Matične zprávy - Vesti iz Matice) kao i vesti iz kulture i privrede Kraljevine Jugoslavije i Čehoslovačke Republike. Redovni su bili i prikazi časopisa, kao i spiskovi novih izdanja knjiga.[1]

Ovaj časopis imao je značajnu ulogu u kulturnom životu slovačke zajednice u Kraljevini Jugoslaviji. U Našem životu su sarađivali istaknuti pripadnici zajednice poput kulturnih delatnika Jana Grunjika, Martina Tomana Banatskog, Ladislava Zguta i Jozefa Maliaka, ali su bili objavljivani i prevodi radova Miroslava Krleže i Gustava Krkleca.[1]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v g Dugački, Vlatka (2011). „Slovačke manjinske tiskovine u međuratnoj Jugoslaviji (1918–1941)”. Studia lexicographica. 2 (9): 71—75. Arhivirano iz originala 17. 06. 2019. g. Pristupljeno 17. 06. 2019. 
  2. ^ „Mesečnik za književnost i kulturu Novi život”. slovackizavod.org.rs.