Novorosijski gradski okrug

Градски округ у Русији

Novorosijski gradski okrug (rus. Муниципальное образование город Новороссийск) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinska celina sa statusom gradskog okruga smeštena u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine, odnosno na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Jedna je od sedam opština sa statusom gradskog okruga u Pokrajini.

Novorosijski gradski okrug
Municipalьnoe obrazovanie gorod Novorossiйsk
Položaj Novorosijskog gradskog okruga
Država Rusija
Federalni okrugJužni FO
Administrativni subjektKrasnodarski kraj
Admin. centargrad Novorosijsk
Koordinate44° 43′ 00″ N 37° 46′ 00″ E / 44.71667° S; 37.76667° I / 44.71667; 37.76667
Statusgradski okrug
Osnivanje2005.
Površina834,94 km2
Stanovništvo2018.
 — broj st.334.506
 — gustina st.400,63 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Pozivni broj+7 8617
OKATO kod03 720 000
http://www.admnvrsk.ru/

Administrativni centar okruga i njegovo najveće i najvažnije naselje je grad Novorosijsk.

Prema podacima nacionalne statističke službe Rusije za 2018. na teritoriji okruga živelo je 334.506 stanovnika ili u proseku 400,63 st/km². Površina okruga je 834,94 km².

Geografija uredi

 
Detalj sa jezera Abrau

Novorosijski gradski okrug se nalazi u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine i jedna je od šest opštinskih jedinica u pokrajini sa izlazom na crnomorsku obalu. Sa površinom teritorije od 834,94 km² jedna je od najmanjih administrativnih jedinica u pokrajini. Graniči se sa teritorijama Anapskog i Gelendžičkog gradskog okruga na zapadu i jugoistoku, te sa Krimskim rejonom na severoistoku. Na jugu izlazi na obale Crnog mora.

U reljefu Novorosijskog okruga se izdvajaju dve geografske celine — za južne i primorske delove karakterističan je brdsko-planinski reljef i to su najzapadniji delovi Velikog Kavkaza (Markotske planine), dok je nizijski teren na severu (delovi Zakubanjske ravnice) i u dolini reke Cemes u kojoj se smestio grad Novorosijsk. Reke su uglavnom kratkih tokova i dosta su bogate vodom. Ka Kubanju preko Adaguma otiču reke Adegoj, Psebeps i Bakanka, dok prema Crnom moru direktno teku Cemes, Djurso i brojni manji potoci. Na reci Neberdžaj, desetak kilometara severnije od Novorosijska nalazi se veštačko Neberdžajevsko jezero, dok je na jugu okruga, na području Abrauskog poluostrva jezero Abrau, jedna od najvažnijih slatkovodnih akumulacija na području cele pokrajine. Crnomorska obala je dosta visoka i strma, a jedini izuzetak je Cemeski zaliv koji predstavlja prirodnu crnomorsku luku i čije obale su dosta niske i pristupačne.

U Novorosijsku se završava trasa autoputa „M4 Don”, jedne od najvažnijih nacionalnih saobraćajnica koja povezuje jug zemlje sa Moskvom. Grad Novorosijsk je ujedno i najvažnija ruska luka na Crnom moru.

Istorija uredi

Novorosijski gradski okrug je formiran tokom 2005. kao rezultat reforme lokalne samouprave na području Krasnodarske pokrajine, kada je područje grada Novorosijska objedinjeno sa nekoliko seoskih opština u jedinstvenu administrativnu celinu.

Demografija i administrativna podela uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji okruga živelo je ukupno 298.253 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2018. tu živelo 334.506 stanovnika, ili u proseku nešto preko 400 st/km².[2] Po broju stanovnika Novorosijski gradski okrug zauzima treće mesto u Pokrajini, sa udelom u ukupnoj pokrajinskoj populaciji od 5,97%.

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2018.
112.147 157.065 188.240 229.708[3] 281.036[4] 298.253[1] 334.506

Napomena:* Podaci se odnose isključivo na tadašnji Anapski rejon i ne uključuju grad Anapu.

Na teritoriji okruga se nalaze ukupno 25 naseljenih mesta administrativno podeljena na 7 drugostepenih opština (6 ruralnih i jednu gradsku). Administrativni centar okruga i njegovo najveće naselje je grad Novorosijsk u kom živi nešto manje od 280.000 stanovnika. Veća naselja su još i stanice Rajevskaja (10.200) i Natuhajevskaja (oko 7.000), sela Mishako (8.000), Gajduk (7.500) i Verhnjebakanski (oko 6.800 stanovnika).

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  2. ^ „Ocenka čislennostь naseleniя na 1 яnvarя 2018 goda po municipalьnыm obrazovaniяm Krasnodarskogo kraя”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2018. g. Pristupljeno 04. 11. 2018. 
  3. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi