Sokolski dom (Sokolana) u Užicu

Sokolski dom u Užicu, poznatiji kao Sokolana, podignut je 1934. godine na inicijativu Sokolskog društva „Dušan Silni“. Nalazio se na prostoru Vašarište, pored puta za Zlatibor, a u blizini današnje autobuske stanice.

Izgradnja

uredi

Projekat je izradio arhitekta Momir Korunović, a značajnu ulogu u organizaciji višegodišnjeg procesa izgradnje imali su načelnik Sokolske župe u Užicu, profesor fizičke kulture, Jozef Jehlička, kao i sokolske strešine Vladeta Miletić[1] i prota Vitomir Vidaković, blagajnik Župe, trgovac Milić Gluščević i tajnik, učiteljica Milica Grbić.[2] Izgradnja je u značajnoj meri finansirana dobrovoljnim prilozima Užičana koji su živeli daleko od svog zavičaja, a sokolska omladina iz grada i okolnih mesta izvodila je zemljane radove. Kamen temeljac postavljen je 1. juna 1931. godine, a 1934. godina uzima se kao godina završetka izgradnje, dok su sitniji radovi trajali sve do 1937. godine.[3]

Izgled zgrade

uredi

Sokolana je građena u stilu arhitektonskog romantizma, sa elementima srednjovekovne srpsko-vizantijske arhitekture. Dve fasade, jedna ka gradu, a druga ka Zlatiborskom putu, skladno su komponovane smenjivanjem ispupčenih i ravnih delova fasade, kao i kombinacijom pravougaonih zidnih otvora u prizemlju i lučnih na spratu zgrade.[2] Zgrada površine 1.176 m2 u središtu je imala vežbaonicu sa pozornicom površine 14h25 metara, dok se na spratu nalazila čitaonica, sala za predavanja i muzička dvorana.

Sokolana kao dom kulture

uredi

Pored sportskih manifestacija, u Sokolani su održavani koncerti užičkog pevačkog društva Zlatiborska vila, priređivane su predstave amaterskog društva Abrašević. Gostovali su horovi i pozorišta iz cele zemlje. Tokom 1938. godine Sokolsko društvo Užice osnovalo je Sokolski Narodni univerzitet sa besplatnim predavanjima, tako da se može reći da je Sokolski dom imao ulogu ne samo sportskog, već i značajnog kulturnog centra za grad i okolinu. Ova zgrada bitna je i za istorijat Narodne biblioteke Užice: 1941. godine u njoj je bila smeštena Knjižnica, a u posleratnom periodu izdvojeno Dečje odenjenje Gradske knjižnice i čitaonice.[4]

Sokolana posle 1945. godine

uredi

Posle Drugog svetskog rata u Sokolani nalazilo se sedište Društva za telesno vaspitanje „Partizan“. Zgrada je srušena 1974. godine zbog izgradnje pruge Beograd-Bar.

Reference

uredi
  1. ^ Čarapić, Mile, Sokolstvo u užičkom kraju i raškoj oblasti. (Užice: Istorijski arhiv Užice, 2010), 229.
  2. ^ a b Matić, Dragica, ur. Užički leksikon, (Beograd: Službeni glasnik, Užice: Grad Užice, 2014), 245.
  3. ^ Čarapić, Mile, Sokolstvo u užičkom kraju i raškoj oblasti. (Užice: Istorijski arhiv Užice, 2010), 241.
  4. ^ Ršumović, Ivan, gl. i odg. ur. Narodna biblioteka Užice: 1856-2016. (Užice: Narodna biblioteka, 2006), 126.

Literatura

uredi
  • Matić, Dragica, ur. Užički leksikon, Beograd: Službeni glasnik, Užice: Grad Užice, 2014.
  • Čarapić, Mile. Sokolstvo u užičkom kraju i raškoj oblasti. Užice, Istorijski arhiv Užice, 2010.
  • Ršumović, Ivan, gl. i odg. ur. Narodna biblioteka Užice: 1856-2016. Užice: Narodna biblioteka, 2006.

Spoljašnje veze

uredi