Hronologija Drugog svetskog rata

1938. uredi

Mart uredi

Septembar uredi

1939. uredi

Mart uredi

April uredi

  • 7: Italija anektira Albaniju.
  • 13: Velika Britanija i Francuska daju garancije Grčkoj i Rumuniji.
  • 27: Velika Britanija objavljuje opštu vojnu obavezu.
  • 28: Nemačka otkazuje nemačko-poljski sporazum iz 1933. i nemačko-britanski sporazum iz 1935.

Maj uredi

Avgust uredi

Septembar uredi

Oktobar uredi

  • 5: Sovjetski Savez započinje pregovore sa Finskom oko regulisanja granice između dve zemlje.
  • 6: Poljski otpor u poljskoj septembarskoj kampanji se okončava. Finska započinje mobilizaciju svoje vojske. Hitler govori pred Rajhstagom, izraživši želju za konferencijom sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom da bi se povratio mir.
  • 9: Hitler izdaje naređenja da se započnu pripreme za invaziju Belgije, Francuske, Luksemburga i Holandije.
  • 10: Nemačka mornarica predlaže Hitleru okupaciju Norveške.
  • 14: Britanski bojni brod HMS Rojal ouk je potopila nemačka podmornica U-47 u luci u tesnacu Skapa.
  • 19: Delovi Poljske su zvanično uvršteni u Nemačku. Prvi jevrejski geto je osnovan u Lublinu. Turska potpisala vojni pakt sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom.

Novembar uredi

  • 3: U SAD je donesen akt o neutralnosti, odredbe “plati i nosi” za prodaju vojnih nabavki kao pomoć Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
  • 8: Ne uspeva pokušaj da se bombom ubije Hitler dok drži govor; dva britanska obaveštajna agenta su uhvaćena u Venlo incidentu. Nemačka imenuje Hansa Franka generalnim guvernerom Poljske i ubrzava antijevrejske programe u Poljskoj.
  • 17: Čehoslovački nacionalni komitet je organizovan u Parizu.
  • 28: SSSR otkazao sporazum o nenapadanju s Finskom i prekinuo (29. novembra) diplomatske odnose.
  • 30: Posle neuspelih pregovora o teritorijalnim zahtevima SSSR prema finskoj radi zaštite od eventualnog napada, Sovjetski Savez napada Finsku i započinje Zimski rat.

Decembar uredi

1940. uredi

Januar uredi

  • 1: Regrutovanje prošireno u Ujedinjenom Kraljevstvu; svi muškarci između 20 i 27 godina podležu regrutaciji.
  • 4: Herman Gering je postavljen na mesto šefa nemačke ratne industrije.
  • 5: Britanska vlada je rekonstruisana: Oliver Stenli preuzima ratni kabinet, Džon Rit postaje ministar informisanja, a ser Endru Dankan preuzima sektor trgovine.
  • 7: General Semjon Timošenko je postavljen za zapovednika sovjetskih trupa u ratu protiv Finske.
  • 10: Masmehelenski incident: dvojica nemačih vojnika su se srušila u Vuktu blizu grada Masmehelena u Belgiji, noseći kopije planova za invaziju Francuske (operacija Fal Gelb). Ovaj incident dovodi do odlaganja i revizije invazije.
  • 11: Raspodele mesa započinju u Francuskoj.
  • 14: Japanski premijer Abe Nobujuki i njegov kabinet podnose ostavku, a admiral Micumasa Jonai je imenovan za premijera.

Februar uredi

  • 1: Japanski parlament usvaja rekordni budžet sa više od polovine troškova predviđenih za vojsku.
  • 5: Velika Britanija i Francuska odlučuju da intevenišu u Norveškoj da bi prekinuli trgovinu gvozdenom rudom - u očekivanju nemačke okupacije i da bi navodno otvorili put za pomoć Finskoj. Početak operacije je predviđen za 20. mart.
  • 9: Erih fon Manštajn je postavljen u komandu nemačkog 33. oklopog korpusa, time je smenjen sa planiranja invazije na Francusku.
  • 14: Britanska vlada poziva dobrovoljce da se bore u Finskoj.
  • 15: Crvena armija zauzima Sumu u Finskoj i time probija Manerhajmovu liniju.
  • 16: Britanski razarač HMS Kozak na silu oslobađa 299 britanskih ratnih zarobljenika sa nemačkog tankera Altmark u teritorijalnim vodama neutralne Norveške.
  • 17: Manštajn predstavlja Hitleru svoje planove za invaziju Francuske preko ardenskih šuma.
  • 21: General Nikolaus fon Falkenhorst je postavljen za komandanta predstojeće nemačke invazije Norveške; počinju radovi na izgradnji Aušvica.
  • 24: Ardenski plan za napad na zapad je usvojen.
  • 25: Ostale skandinavske države proglasile neutralnost u sovjetsko-finskom ratu.

Mart uredi

  • 3: Sovjeti započinju napade na Vipuri, drugi najveći finski grad.
  • 5: Finska govori Sovjetima da se slaže sa njihovim uslovima da se okonča rat.
  • 12: Finska potpisuje mirovni sporazum sa Sovjetskim Savezom.
  • 16: Nemački vazdušni napad na tesnacu Skapa prouzrokuje prve britanske civilne žrtve.
  • 18: Benito Musolini se dogovara sa Hitlerom da Italija uđe u rad u „pogodnom trenutku“.
  • 21: Pol Rejno postaje premijer Francuske nakon ostavke Daladjea prethodnog dana.
  • 28: Velika Britanija i Francuska postižu dogovor da nijedna zemlja neće tražiti separatni mir sa Nemačkom.
  • 30: Japan uspostavlja marionetski režim u Nankingu pod Vangom Đingvejom.

April uredi

  • 1: Hitler naređuje da se krene u invaziju Norveške i Danske.
  • 3: Vinston Čerčil je imenovan predsednikom ministarskog odbrambenog komiteta nakon ostavke lorda Četfilda.
  • 5: Nevil Čemberlen kazuje da je Hitler „propustio autobus“.
  • 8: Pokrenuto savezničko miniranje norveških voda.
  • 9: Nemačka napada Dansku i Norvešku. Danska se predaje.
  • 10: Prva bitka za Narvik, britanski razarači i avioni uspešno izveli iznenadni napad na veću nemačku pomorsku silu. Drugi napad 13. aprila će takođe biti britanski uspeh.
  • 12: Britanski vojnici zauzimaju danska Farska ostrva.
  • 14: Britanski i francuski vojnici počinju da se iskrcavaju u Norveškoj.
  • 30: Britanski i francuski vojnici počinju povlačenje iz Norveške.

Maj uredi

  • 5: Norveška vlada u izgnanstvu je uspostavljena u Londonu.
  • 9: Regrutacija u Ujedinjenom Kraljevstvu je proširena do 36. godina.
  • 10: Nemačka napada Belgiju, Francusku, Luksemburg i Holandiju. Vinston Čerčil postaje premijer Ujedinjenog Kraljevstva nakon ostavke Nevila Čemberlena. Britaljnske trupe zauzele Island
  • 11: Luksemburg je okupiran.
  • 13: Holandska vlada u izgnanstvu je osnovana u Londonu.
  • 14: Luftvafe bombarduje Roterdam. Holandija, sa izuzetkom Zelanda, se predaje. Entoni Idn objavljuje osnivanje Mesnih odbrambenih dobrovoljaca.
  • 17: Holandska provincija Zeland se predaje.
  • 21: Nemačke trupe izbile na kanal Lamanš, čime su savezničke snage u Belgiji su odsečene od Francuske.
  • 26: Započinje operacija Dinamo, saveznička evakuacija iz Denkerka.
  • 28: Belgija se predaje. Nemci evakuišu Narvik.

Jun uredi

  • 3: Poslednji dan operacije Dinamo. 224.686 britanskih i 121.445 francuskih vojnika je evakuisano. Nemci bombarduju Pariz.
  • 10: Italija objavljuje rat Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Norveška se predaje.
  • 11: Francuska vlada prelazi u Tur. Australija, Novi Zeland i Južnoafrička Republika objavili rat Italiji.
  • 12:Objavljen pakt o nenapadanju između Japana i Tajvana.
  • 13:Španija se odrekla neutralnosti i proglasila nezaraćenom državom-
  • 14: Nemački vojnici zauzimaju Pariz. Francuska vlada se opet premešta, ovaj put u Bordo. Španija okupirala Tanger
  • 15: Proboj Mažino linije; sovjetska vojska ušla u Litvaniju, Estoniju i Letoniju.
  • 16: Filip Peten postaje premijer Francuske nakon ostavke Rejnoove vlade.
  • 17: Potonuće broda HMT Lankastrija kod Sen Nazera dok je korišćen kao britanski brod za prevoz vojnika - najveća britanska pomorska nesreća još od Anglo-holandskih ratova. Petenova vlada zatražila primirje od Nemačke i Italije
  • 18: General Šarl de Gol osniva Komitet za nacionalno oslobođenje Francuske, francusku vladu u igznanstvu.
  • 21: Francusko-nemački pregovori o primirju počinju u Kompjenju.
  • 22: Francusko-nemačko primirje je potpisano.
  • 24: Francusko-italijansko primirje je potpisano. Jugoslavija i SSSR uspostavile diplomatske odnose
  • 25: Francuska se zvanično predaje Nemačkoj u 0:35.
  • 26: Sovjetska vlada zatražila od Rumunije povratak Besarabije i Bukovine.
  • 28: Velika Britanija priznaje generala de Gola za vođu Slobodne Francuske. Rumunija prihvatila sovjetske uslove.
  • 30: Nemačka napada Kanalska ostrva.

Jul uredi

Avgust uredi

  • 2: General de Gol je odsustvu osuđen na smrt od strane francuskog vojnog suda.
  • 4: Italijanske snage napale Britanski Somalilend.
  • 17: Hitler proglašava blokadu Britanskih ostrva.
  • 19: Italijani zauzimaju Berberu, glavni grad Britanskog Somalilenda.
  • 25: Prvi britanski vazdušni napadi na Berlin.

Septembar uredi

  • 3: Operacija Morski lav je predviđena za 21. septembar.
  • 6: Kralj Karol abdicira sa rumunskog prestola u korist sina Mihaila, dok kontrolu nad vladom preuzima maršal Antonesku.
  • 10: Operacija Morski lav odložena za 24. septembar.
  • 13: Italija napada Egipat.
  • 14: Operacija Morski lav odložena za 27. septembar, poslednji dan u mesecu sa pogodnim plimom za invaziju.
  • 16: Akt o selektivnom treningu i službi iz 1940. uvodi prvo mirnodopsko regrutovanje u istoriji SAD.
  • 17: Hitler odlaže operaciju Morski lav do sledeće objave.
  • 24: Avioni višijevske Francuske bombarduju Gibraltar.

Oktobar uredi

  • 7: Nemačka napada Rumuniju da bi smirila Rumunsku vojsku.
  • 12: Nemačka invazija Britanije se odlaže najranije do proleća 1941.
  • 28: Italija šalje ultimatum Grčkoj. Italijanske snage napadaju Grčku.

Novembar uredi

Decembar uredi

1941. uredi

Januar uredi

Februar uredi

Mart uredi

  • 1: Bugarska pristupa Trojnom paktu.
  • 4: Britanski komandosi izveli napad na naftna postrojenja u Narviku.
  • 11. Američki predsednik Frenklin Delano Ruzvelt potpisuje Zakon o zajmu i najmu što je omogućilo Ujedinjenom Kraljevstvu, Kini i drugim savezničkim državama da kupuju vojnu opremu i da odlažu plaćanje do kraja rata.
  • 25: Kraljevina Jugoslavija pristupa Trojnom paktu.
  • 27: U Jugoslaviji izvršen državni udar i zbačena pronemačka vlada; kralj Petar biva proglašen punoletnim, Namesništvo zbačeno, pravno gledano-kralj uzeo vlast u svoje ruke, a general Dušan Simović predsednik vlade. Japanski špijun Takeo Jošikava stiže u Honolulu i počinje da proučava američku flotu u Perl Harboru.
  • 27 - 29: Bitka kod rta Matapan; britanska pomorska grupa porazila italijansku potopivši 5 brodova.
  • 30: Afrički korpus započinje nemačku ofanzivu u severnoj Africi.

April uredi

  • 6: Nemačke, mađarske i italijanske snage napadaju Jugoslaviju i Grčku. Italijanska vojska u Etiopiji se predaje.
  • 10: Sjedinjene Države zauzimaju Grenland.
  • 12: Nemci ulaze u Beograd. Proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Počinje opsada Tobruka.
  • 13: Japan i Sovjetski Savez potpisuju pakt o neustralnosti. 60. konjički puk jugoslovenske vojske napao na Šabac, u nameri da ga oslobodi od Nemaca, ali je bio desetkovan i povukao se. Načelnik Operativnog odeljenja 2. armije Vojske Kraljevine Jugoslavije pukovnik Dragoljub Draža Mihailović vodi borbe sa Nemačkom oklopnom grupom kod železničke stanice Ševarlije i kod Petrovog Sela, probija se prema Doboju.
  • 15: Poslednja sednica Vlade Kraljevine Jugoslavije na jugoslovenskoj teritoriji, u Nikšiću - zaključeno je da Jugoslavija neće kapitulirati kao država, već da samo vojska kapitulira, dok vlada i kralj idu u inostranstvo da odatle nastave da se bore.
  • 17: Protivpravna, nevažeća kapitulacija Kraljevine Jugoslavije, jer je kapitulaciju potpisao starešina koji je već bio u zarobljeništvu; u Londonu formirana Vlada Kraljevine Jugoslavije u izgnanstvu. Sergej Mašera i Milan Spasić u Boki Kotorskoj potopili razarač „Zagreb“.
  • 21: 223.000 hiljade grčkih vojnika se predaje.
  • 23: Grčka vlada se povlači na Krit.
  • 27: Nemački vojnici zauzimaju Atinu.

Maj uredi

Jun uredi

  • 1: Saveznici kompletiraju povlačenje sa Krita. Velika Britanija zbacila iračku proosovinsku vladu.
  • 8: Australijske, britanske, indijske i trupe Slobodne Francuske napale Siriju i Liban pod kontrolom Višijevske Francuske.
  • 9: Finska započinje mobilizaciju i stavlja neke jedinice pod nemačku komandu.
  • 14: Sva nemačka i italijanska imovina u Sjedinjenim Državama je zamrznuta.
  • 16: Svim nemačkim i italijanskim konzulatima u Sjedinjenim Državama je naređeno da napuste zemlju do 10. jula.
  • 22: Nemačka napada Sovjetski Savez.
  • 23: Mađarska i Slovačka objavljuju rat Sovjetskom Savezu.
  • 26: Finska objavljuje rat Sovjetskom Savezu.
  • 28: Albanija objavljuje rat Sovjetskom Savezu.

Jul uredi

Avgust uredi

Septembar uredi

Oktobar uredi

  • 2: Operacija Tajfun - Nemačka započinje ofanzivu prema Moskvi.
  • 8: Nemačka osvaja Mariupolj i izbija na Azovsko more.
  • 16: Vlada Sovjetskog Saveza prelazi u Kujbišev, ali Staljin ostaje u Moskvi.
  • 17: Američki razarač USS Kerni je torpedovan i oštećen blizu Islanda; u napadu je poginulo 11 mornara, koji su prve američke vojne žrtve u ratu.
  • 18: General Hideki Todžo postaje premijer Japana.
  • 20: Pukovnika Karla Hoca, nemačkog zapovednika Nanta, je ubio francuski pokret otpora; u odmazdi je streljano 48 talaca.
  • 30: Ruzvelt odobrava milijardu američkih dolara pomoći Sovjetskom Savezu kroz Zakon o zajmu i najmu.
  • 31: Američki razarač USS Ruben Džejms je torpedovala nemačka podmornica blizu Islanda, pri čemu je poginulo više od 100 američkih mornara.

Novembar uredi

  • 6: Sovjetski vođa Josif Staljin je obratio stanovništvu Sovjetskog Saveza tek drugi put u svojoj trodecenijskoj vladavini (prvi put je bilo 2. jula iste godine). Izjavio je da su, iako je 350.000 sovjetskih vojnika ubijeno u nemačkim napadina, Nemci izgubili 4,5 miliona vojnika i da je sovjetska pobeda blizu.
  • 12: Bitka za Moskvu; temperatura oko Moskve se spustila do -12 °C, a Sovjetski Savez je poslao vojnike na skijama po prvi put protiv promrzlih nemačkih vojnika u blizini Moskve.
  • 14: Nosač aviona HMS Ark Rojal se prevrnuo i potonuo nakon što ga je torpedovala nemačka podmornica U-81.
  • 17: Džozef Gru, američki ambasador u Japanu, je telegrafisao Stejt Dipartmentu da Japan planira da pokrene napad na Perl Harbor, ali je njegova poruka ignorisana.
  • 18: Britanski vojnici pokreću ofanzivu u Libiji.
  • 19: Australijska laka krstarica HMAS Sidnej i nemačka pomoćna krstarica Kormoran su potopile jedna drugu blizu obale Zapadne Australije.
  • 22: Velika Britanija šalje Finskoj ultimatum da okonča rat sa Rusijom ili da se suoči sa ratom protiv Saveznika.
  • 24: SAD odobravaju Zakon o zajmu i najmu Slobodnoj Francuskoj.
  • 26: Japanska flota koju su činila 33 ratna i pomoćna broda, uključujući 6 nosača aviona, je zaplovila iz severnog Japana prema Havajskim ostrvima. SAD uručile ultimatum Japanu.
  • 27: Bitka za Moskvu - Nemci stižu najbliže Moskvi u ratu. Kasnije su ih zaustavili hladno vreme i napadi Sovjeta.

Decembar uredi

  • 5: Velika Britanija objavljuje rat Finskoj, Mađarskoj i Rumuniji.
  • 7: Japan napada Perl Harbor i objavljuje rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Vazdušni napadi i na Hongkong, Singapur, Malaju, Tajland, Filipine i Šangaj.
  • 8: Japad napada Malaju. Sjedinjene Države i Velika Britanija objavljuju rat Japanu. Holandija objavljuje rat Japanu.
  • 9: Kina zvanično objavljuje rat Japanu. [1]
  • 10: Britanske bojne brodove HMS Ripals i HMS Princ od Velsa je potopilo japansko ratno vazduhoplovstvo.
  • 11: Nemačka i Italija objavljuju rat Sjedinjenim Državama, a SAD uzvraćaju i objavljuju rat Nemačkoj i Italiji. Američke snage odbijaju japanski pokušaj iskrcavanja na ostrvo Vejk.
  • 12: SAD i Velika Britanija objavljuju rat Rumuniji i Bugarskoj nakon što su one objavile rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Indija objavljuje rat Japanu. Sjedinjene Države zaplenjuju francuski putnički brod Normandiju.
  • 13: Mađarska objavljuje rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. SAD i Velika Britanija uzvraćaju i objavljuju rat Mađarskoj.
  • 16: Japan napada Borneo.
  • 17: Počinje bitka za Sevastopolj.
  • 18: Japanski vojnici se iskrcavaju na ostrvo Hongkong.
  • 19: Hitler postaje vrhovni komandant nemačke vojske.
  • 23: Drugi japanski pokušaj iskrcavanja na ostrvo Vejk je uspešan, a američki garnizon se predaje nakon nekoliko sati borbe.
  • 25: Hongkong se predaje. Britanske snage zauzimaju Bengazi.
  • 27: Britanski komandosi napadaju norvešku luku Vagso, što je nateralo Hitlera da pojača garnizon i odbranu.
  • 28: Započinje operacija Antropoid (ubistvo Rajharda Hajdriha).

1942. uredi

Januar uredi

Februar uredi

  • 9: Najviši američki vojni zapovednici održavaju svoje prvi zvanični sastanak na kom su raspravljali o američkoj vojnoj strategiji u ratu.
  • 11: Operacija Kerber: Flota brodova Krigsmarinea iz Bresta prolazi kroz Lamanš do severnih luka. Britanci ne uspevaju da potope nijedan od njih.
  • 15: Japanci zauzimaju Singapur.
  • 19: Japanski avioni napadaju Darvin. Ruzvelt potpisuje naređenje 9066. koje je omogućilo američkoj vojsci da odredi isključive zone, koje su se odnosile na Japance na Zapadnoj obali, i Nemce i Italijane na Istočnoj obali.
  • 22: Ruzvelt naređuje generalu Daglasu Makarturu da sa povuče sa Filipina pošto je američka odbrana te zemlje propala.
  • 23: Japanska podmornica I-17 ispaljuje 16 zrna na rafineriju nafte pored Santa Barbare.
  • 25: Princeza Elizabeta se prijavljuje za ratnu službu.
  • 27: Počinje bitka u Javanskom moru; USS Lengli, prvi američki nosač aviona, su potopili japanski avioni kod obale Jave.
  • 28: Japanske kopnene snage napadaju Javu.

Mart uredi

  • 10: Pad Ranguna.
  • 17: Daglas Makartur stiže u Australiju, nakon što je napustio svoj štab na Filipinima.

April uredi

Maj uredi

  • 4: Počinje bitka u Koralnom moru.
  • 6: Na Koregidoru, poslednje američke snage na Filipinima se predaju Japancima.
  • 8: Bitka u Koralnom moru se završava. Ovo je prvi put u istoriji pomorskog ratovanja da su se dve neprijateljske flote sukobile, a da se nisu videle.
  • 9: U noći između 8. i 9. maja, artiljerci na ostrvu Horbor (Kokosova ostrva) su se pobunili. Njihova pobuna je ugušena, a trojica njih su pogubljena i to su jedini vojnici britanskog Komonvelta koji su pogubljeni zbog pobune u Drugom svetskom ratu.
  • 12: Druga bitka za Harkov - u istočnoj Ukrajini, Crvena armija je započela veliku ofanzivu. Tokom bitke Sovjeti će preoteti Harkov od Nemaca, ali će biti opkoljeni i uništeni.
  • 21: Invazija Malte je odložena na neodređeno.
  • 27: Operacija Antropoid - atentat na Rajharda Hajdriha u Pragu koji su izveli čehoslovački padobranci.

Jun uredi

Jul uredi

  • 1: Počinje prva bitka kod El Alamejna.
  • 3: Japanci zauzimaju Gvadalkanal.
  • 9: Porodica Ane Frank se skriva na tavanu iznad kancelarije njenog oca u amsterdamskom magacinu.
  • 16: Po naređenju vlade Višijevske Francuske, francuski policajci hapse 13.000-20.000 Jevreja.
  • 18: Nemačka prvi put testira Meseršmit Me-262 koristeći samo njegove mlazne motore.
  • 19: Nemački admiral Karl Denic naređuje poslednjim nemačkim podmornicama da se povuku sa atlanstke obale Sjedinjenih Država kao odgovor na efikasan sistem američkih konvoja.
  • 21: Japanci uspostavljaju mostobran na severnoj obali Nove Gvineje u zoni Buna-Gona.
  • 22. Započinje sistematska deportacija Jevreja iz Varšavskog geta.
  • 27: Okončava se prva bitka kod El Alamejna.

Avgust uredi

  • 7: Počinje bitka za Gvadalkananal pošto američke snage napadaju Gavutu, Gvadalkanal, Tulagi i Tanambogo na Solomonskim ostrvima.
  • 8: Šest navodnih nemačkih sabotera je pogubljeno u Vašingtonu (druga dvojica su sarađivala i umesto toga su dobili doživotnu kaznu).
  • 13: General Bernard Montgomeri je imenovan za komandanta britanske Osme armije u severnoj Africi.
  • 19: Operacija Jubilej, napad britanskih i kadanskih snaga na Dijep se završava katastrofalno po njih.
  • 22: Brazil objavljuje rat silama Osovine.
  • 26: Bitka u zalivu Milna; japanske snage pokreću veliki napad na australijsku bazu na Novoj Gvineji.
  • 30: Luksemburg je zvaničnu uključen u Treći rajh.

Septembar uredi

  • 1: Nemačke snage kompletno opkolile Staljingrad.
  • 3: Australijske i američke snage porazile japanske snage u zalivu Milna, prvi veliki poraz japanskih kopnenih snaga tokom rata na Pacifiku. Pokušaj Nemaca da likvidiraju jevrejski geto u Lakvi je doveo do ustanka.
  • 12: RMS Lakonija, koja je nosila civile, savezničke vojnike i italijanske ratne zarobljenike je torpedovana i potopljena na obali zapadne Afrike.

Oktobar uredi

  • 3: Prvo uspešno lansiranje A-4 rakete u Penemindeu. Raketa je letela do udaljenosti od 147 kilometra i dostigla visinu od 84,5 kilometra i tako je postala prvi predmet koji je napravio čovek koji je stigao do svemira.
  • 4: Britanski komandosi napali Sark i zarobili jednog nemačkog vojnika.
  • 11: Bitka kod rta Esperanca - Na severozapadnoj obali Gvadalkanala, Američka mornarica je presrela i porazila japansku flotu koja je išla da pojača trupe na kopnu.
  • 14: Nemačka podmornica potapa feribot SS Karibu, ubivši 137 osoba.
  • 18: Hitler izdaje Naređenje o komandosima, naređujući da se svi zarobljeni komandosi odmah pogube.
  • 22: Prag za regrutaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu je smanjen na 18 godina.
  • 23: Druga bitka kod El Alamejna počinje masovnim saveničkim bombardovanjem nemačkih položaja.
  • 29: U Ujedinjenom Kraljevstvu vodeće crkvene i političke figure održavaju javni sastanak da bi registrovali svirepost nacističkog progona Jevreja.

Novembar uredi

  • 1: Započinje saveznički proboj kod El Alamejna.
  • 3: Završava se druga bitka kod El Alamejna - Nemci pod komandom Ervina Romela su primorane da se povuku tokom noći.
  • 8: Započinje operacija Baklja, saveznička invazija na Maroko koji je kontrolisala Višijevska Francuska; Puč francuskog pokreta otpora u Alžiru, u kojima je 400 pripadnika otpora neutralisalo višijevski 19. armijski korpus i višijevske generale, što je omogućilo trenutni uspeh operacije Baklja u Alžiru, a odatle i u celoj Francuskoj Severnoj Africi.
  • 10: Nemačka napada Višijevsku Francusku nakon sporazuma francuskog admirala Fransoe Darlana o primirju sa saveznicima u severnoj Africi.
  • 12: Započinje pomorska bitka kod Gvadalkanala između američkih i japanskih snaga.
  • 13: Britanska Osma armija zauzima Tobruk. Piloti sa nosača USS Enterprajz potopili japanski bojni brod Hiei u bici kod Gvadalkanala.
  • 19: Sovjeti pod komadnom generala Georgija Žukova pokrenuli kontranapad u bici za Staljingrad, preokrenuvši bitku tok bitke u korist Sovjetskog Saveza.
  • 22: Stanje za Nemce u Staljingradu se čini beznadežnom tokom sovjetskog kontranapada, a feldmaršal Fridrih Paulus šalje telegram Hitleru u kom poručuje da je nemačka 6. armija opkoljena.

Decembar uredi

  • 2: Tim Enrika Fermija je izazvao prvu samoodrživu nuklearna lančana reakcija u sportskoj dvorani Univerzitet u ČigaguUnivertiteta u Čikagu.
  • 7: Britanski komandosi izveli napad na brodove u luci Bordoa.
  • 24: Francuski admiral Fransoa Darlan, bivši vođa Višijevske Francuske koji je prešao na stranu saveznika nakon operacija Baklja, je ubijen u Alžiru.

1943. uredi

Januar uredi

Februar uredi

Mart uredi

April uredi

  • 7: Bolivija objavila rat Nemačkoj, Japanu i Italiji.
  • 13: Radio Berlin objavio otkriće Vermahta o masovnim grobnicama Poljaka koje su ubili Sovjeti u Katinskom masakru.

Maj uredi

Jun uredi

Jul uredi

  • 4: General Vladislav Sikorski i još nekoliko članova poljske vlade u igznanstvu su poginuli u vazduhoplovnoj nesreći kod Gibraltara. Neki sumnjaju da je nesreća izazvana po Staljinovom naređenju.
  • 5: Započela Kurska bitka; saveznička invaziona flota plovi prema Siciliji.
  • 10: U skladu s Čerčilovim strateškim zamislima, zapadni saveznici su započeli iskrcavanje na Siciliju, što je bio prvi korak prema izbacivanju Italije iz rata.
  • 25: Učestali italijanski porazi na svim frontovima i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju okrenuli su većinu Musolinijevih kolega protiv njega na sastanku Velikog fašističkog veća. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat. Konstituisana je nova vlada, čiji predsednik je bio maršal Pjetro Badoljo. Po kraljevom naređenju Musolini je uhapšen i stavljen u kućni pritvor. Nova vlada odmah je započela tajne pregovore o kapitulaciji.

Avgust uredi

  • 5: Crvena armija oslobodila je grad Orel na zapadu Rusije.
  • 22: Crvena armija oslobodila je, nakon višemesečnih borbi, grad Harkov na istoku Ukrajine.
  • 23: Završena Bitka kod Kurska odlučnom pobedom Crvene armije.

Septembar uredi

  • 8: Italija potpisala kapitulaciju. Kapitulacijom je od strane Saveznika bila prinuđena na obustavu neprijateljstva, predaju ratnih zarobljenika, demobilizaciju jedinica i razoružanje, stavljanje ratne flote pod zajedničku kontrolu, a luka i aerodroma na raspolaganje Saveznicima, kao i na odricanje od kolonijalnih poseda. Istog dana Nemačka je pokrenula Operaciju Ahze sa ciljem posedanja italijanske vojne zone.
  • 10: Nemačka vojska zauzela Rim u sklopu Operacije Ahze.
  • 12: Musolini je oslobođen akcijom nemačkih komandosa i stavljen na čelo kvislinške Italijanske Socijalne Republike.
  • 25: Crvena armija oslobodila je Smolensk.

Oktobar uredi

Novembar uredi

Decembar uredi

1944. uredi

Januar uredi

Februar uredi

Mart uredi

April uredi

Maj uredi

Jun uredi

Jul uredi

Avgust uredi

Septembar uredi

  • 8: Crvena armija otpočela je napad na Dukla klanac na slovačko-poljskoj granici.
  • 22: NOVJ i Crvena armija otpočele Bitku za Srbiju.

Oktobar uredi

  • 2: Nemačka vojska ugušila Varšavski ustanak sprovodeći brutalne represalije nad civilnim stanovništvom i uništivši 85% objekata u Varšavi.
  • 12: NOVJ i Crvena armija započele Beogradsku operaciju sa ciljem oslobođenja Beograda od nemačkih snaga.
  • 20: NOVJ i Crvena armija oslobodile Beograd.
  • 21: Formiran Sremski front od strane nemačke vojske koja se povlačila iz oblasti Beograda i snaga NDH koje su im bile taktički potčinjene. U borbama protiv nemačke vojske i snaga NDH, do aprila 1945. pored jugoslovenskih partizana (NOVJ) učestvovali su i Crvena armija, italijanski partizani i Otadžbinski front Bugarske.
  • 26: Japanska mornarica poražena od strane američke i australijske mornarice u Bitki u zalivu Lejte. Ova bitka se uglavnom smatra najvećom pomorskom bitkom Drugog svetskog rata, i po nekim kriterijumima, verovatno najvećom pomorskom bitkom u istoriji.

Novembar uredi

Decembar uredi

1945. uredi

Januar uredi

  • 17: Crvena armija ušla u Varšavu.
  • 25: Završena Ardenska bitka pobedom zapadnih Saveznika.

Februar uredi

  • 3: Počela Bitka za Manilu između američke i japanske vojske.
  • 4: Otpočela Krimska konferencija, samit savezničkih vođa koji je trajao do 11. februara 1945. u Jalti.
  • 13: Crvena armija ušla u Budimpeštu, nakon što su propala tri nemačka pokušaja da se deblokira nemački garnizon u Budimpešti zbog čega su se nemačke jedinice u gradu predale.
  • 16: Počela Bitka za Ivo Džimu između američke i japanske vojske.
  • 24: Kontranapad koji je izvela nemačka Grupa armija „Visla“, pod komandom Hajnriha Himlera, pretrpeo je neuspeh, što je za posledicu imalo sovjetski prodor u Pomeraniju i čišćenje desne obale reke Odre od preostalih nemačkih jedinica.

Mart uredi

  • 3: Završena Bitka za Manilu američkom pobedom.
  • 25: Završena Bitka za Ivo Džimu američkom pobedom.
  • 30: Crvena armija ušla u Austriju.

April uredi

Maj uredi

  • 2: Završena Bitka za Berlin odlučnom pobedom Crvene armije. General Vajdling, komandant odbrane Berlina predao je grad Sovjetima.
  • 7: U vrhovnom štabu savezničkih snaga, nemački načelnik generalštaba, general Alfred Jodl je potpisao dokumente o bezuslovnoj predaji svih nemačkih snaga Saveznicima. U dokumentima je između ostalog stajalo Sve snage pod nemačkom kontrolom će prekinuti aktivne operacije u 2301 časa po Centralno-evropskom vremenu.
  • 8: Jodl je ponovio potpisivanje kapitulacije u Berlinu, u štabu sovjetskog generala Žukova. Rat u Evropi je završen.

Jun uredi

  • 21: Završena Bitka za Okinavu pobedom američke vojske.

Jul uredi

Avgust uredi

  • 6: Američko ratno vazduhoplovstvo bacilo atomsku bombu na Hirošimu. U jednom trenutku je poginulo 140.000 ljudi (od radijacije još više), temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5000 °C. Snažni udarni talas vetra, brzine 800 km/čas, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 13 km².
  • SSSR objavio rat Japanu.
  • 9: Američko ratno vazduhoplovstvo bacilo atomsku bombu na Nagasaki, što je dovelo do pogibije 22.000 ljudi, a još 39.000 je umrlo od posledica radijacije.
  • 15: Japan pristao na bezuslovnu predaju.

Septembar uredi

  • 2: Japan potpisao bezuslovnu kapitulaciju na američkom bojnom brodu Misuri u Tokijskom zalivu, što je datum koji predstavlja službeni završetak Drugog svetskog rata.