Đirolamo Frakastoro

Đirolamo Frakastoro (14781553) (lat. Hieronymus Fracastorius) je bio italijanski lekar, pesnik i poznavalac matematike, geografije i astronomije. Rođen je u Veroni, a školovanje završio u Padovi, gde je već sa 19.godina postao predavač na univerzitetu, katedra za logiku i filozofiju.[1]

Portret Frakastora naslikan oko 1528.
Hieronymi Fracastorii Poemata Omnia (1718)

1546. godine je u svom delu "De Contagione et Contagiosis Morbis" iznosi tvrdnje da zarazne bolesti prenose sitne, nevidljive klice, spore, koje se šire među ljudima direktnim ili indirektnim kontaktom, putem predmeta, čak i bez kontakta na veće udaljenosti. Nadalje on tvrdi da klice imaju mogućnost razmnožavanja i umnožavanja, da su otrovne i da ih uništava vatra. Kao mere predostrožnosti preporučuje redovnu higijenu, čistoću okoline, vode i hrane, kao i predmeta oko bolesnika kao meru zaštite.[1]

Naziv „sifilis“ potiče iz 1530. godine, gde je on prvi put upotrebio kao ime svoje latinske pesme napisane u daktilskom heksametru, u kojoj je glavni lik pastir po imenu Sifilis, koja opisuje „pustošenja“ ove bolesti u Italiji.[2]

Đirolamov portret, koji je naslikao poznati italijanski slikar Titan se nalazi u nacionalnoj galeriji u Londonu, a u Veroni, gradu gde je živeo i radio ceo svoj život, u znak zahvalnosti za svoje doprinose građani mu postavljaju statuu na gradskom trgu.

Njegovi doprinosi su prepoznati i na polju geografije pa je posle njegove smrti jedan lunarni krater na mesecu dobio ime po njemu (Fracastorius).

Dela uredi

  • Syphilis, sive Morbi Gallici (1530)
  • Di Vino Temperatura (1534)
  • Homocentricorum sive de Stellis, de Causis Criticorum Dierum Libellus (1535)
  • Homocentrica (1538)
  • Naugerius sive de Poetica Dialogus (c. 1540)
  • De Contagione et Contagiosis Morbis (1546)
  • Syphilis sive de morbo gallico (1539)

Reference uredi

  1. ^ a b Frakastoro
  2. ^ „Red info portal”. Arhivirano iz originala 08. 10. 2019. g. Pristupljeno 08. 10. 2019. 

Spoljašnje veze uredi