Jezički poremećaji

Poremećaji jezika ili jezička oštećenja su poremećaji koji uključuju obradu lingvističkih informacija. Problemi koji se mogu pojaviti mogu uključivati gramatiku (sintaksu i/ili morfologiju), semantiku (značenje) ili druge aspekte jezika. Ovi problemi mogu biti receptivni (koji uključuju oštećeno razumevanje jezika), ekspresivni (koji uključuju proizvodnju jezika) ili kombinacija oba. Primeri uključuju specifično jezičko oštećenje, bolje definisano kao razvojni jezički poremećaj, ili DLD, i afaziju, između ostalog. Poremećaji jezika mogu uticati i na govorni i na pisani jezik,[1] a mogu uticati i na jezik znakova; tipično, svi oblici jezika će biti oštećeni.

Jezički poremećaji
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostPsihijatrija, pedijatrija

Trenutni podaci pokazuju da 7% male dece ima jezički poremećaj,[2][3] pri čemu se dečacima dijagnostikuje dvostruko češće nego devojčicama.[4]

Preliminarna istraživanja o potencijalnim faktorima rizika sugerišu da biološke komponente, kao što su niska porođajna težina, nedonoščad, opšte komplikacije porođaja i muški pol, kao i porodična istorija i nisko obrazovanje roditelja mogu povećati šanse za razvoj jezičkih poremećaja.[5]

Za decu sa fonološkim i ekspresivnim jezičkim teškoćama, postoje dokazi koji podržavaju govornu i jezičku terapiju. Međutim, pokazalo se da je ista terapija mnogo manje efikasna kod receptivnih jezičkih poteškoća.[6] Ovi rezultati su u skladu sa lošijom prognozom za poremećaje receptivnog jezika koji su generalno praćeni problemima u razumevanju pročitanog.[7]

Imajte na umu da se oni razlikuju od poremećaja govora, koji uključuju poteškoće sa činom proizvodnje govora, ali ne i sa jezikom.

Poremećaji jezika imaju tendenciju da se manifestuju na dva različita načina: poremećaji receptivnog jezika (gde se ne može pravilno razumeti jezik) i poremećaji ekspresivnog jezika (gde se ne mogu pravilno preneti željena poruka).

Receptivni jezički poremećaji uredi

Receptivni jezički poremećaji mogu biti stečeni - kao u slučaju receptivne afazije, ili razvojni (najčešće ovo drugo). Kada su u razvoju, teškoće u govornom jeziku obično se javljaju pre treće godine života. Obično su takvi poremećaji praćeni poremećajima ekspresivnog jezika.[8]

Međutim, jedinstveni simptomi i znaci poremećaja receptivnog jezika uključuju: muke da razumeju značenje reči i rečenica, borbu da se reči stave u pravilan red i nemogućnost da se prate verbalna uputstva.[9]

Opcije lečenja uključuju: jezičku terapiju, časove specijalnog obrazovanja za decu u školi i psihologa ako su prisutni prateći problemi u ponašanju.

Psihopatologija jezika uredi

Posebnu klasu jezičkih poremećaja proučava psihopatologija jezika. Teme od interesovanja kreću se od jednostavne govorne greške do govora u snovima i shizofazije.

Poremećaji jezika u detinjstvu uredi

Tokom detinjstva najčešći tip poremećaja u komunikaciji je jezički poremećaj.[10] U većini slučajeva, razvoj jezika je predvidljiv i upućivanje na evaluaciju može biti potrebno u slučajevima kada je razvoj jezika deteta netipičan.[11] Jezički poremećaji kod dece su prisutni kada dete doživljava značajne teškoće u jezičkom razvoju.[10] Među malom decom, jezički poremećaji su povezani sa većom stopom društvenih poteškoća i anksioznosti.[12]

Specifično oštećenje jezika uredi

Specifično oštećenje jezika (SOJ) je razvojni jezički poremećaj kod dece koji nema poznat uzrok i ne može se pripisati bilo kakvom fizičkom ili mentalnom hendikepu, faktorima okoline kao što su deprivacija, gubitak sluha ili bilo koje druge osnovne etiologije.[13] Odlikuje se abnormalnim razvojem jezika koji uključuje kašnjenje u početku jezika, pojednostavljenje gramatičkih struktura i poteškoće sa gramatičkom morfologijom,[13] ograničen rečnik i probleme u razumevanju složenog jezika.[14] Deca sa SOJ imaju tendenciju da počnu da govore kasnije i imaju manji rečnik od svojih vršnjaka.[13] Među jezičkim poremećajima koji su prisutni u detinjstvu, SOJ je jedan od najčešćih, koji pogađa otprilike 7% dece.[12] Dok deca sa specifičnim jezičkim oštećenjem imaju poteškoća sa proizvodnjom jezika, primećeno je da imaju normalan nivo inteligencije.[12]

Poremećaj spektra autizma uredi

Poremećaj autističnog spektra (ASD) je termin koji se koristi da definiše grupu razvojnih poremećaja koje karakterišu poremećaji u komunikaciji i društvenim sposobnostima, ograničen kontakt očima, ispoljavanje ponašanja koje se ponavlja i ograničena interesovanja.[12][15] Zbog činjenice da autizam utiče na komunikaciju i društvene interakcije, jezik je u većini slučajeva pogođen.[12]

Reference uredi

  1. ^ Katusic, Slavica K.; Colligan, Robert C.; Weaver, Amy L.; Barbaresi, William J. (2009-05-01). „The Forgotten Learning Disability: Epidemiology of Written-Language Disorder in a Population-Based Birth Cohort (1976–1982), Rochester, Minnesota”. Pediatrics. 123 (5): 1306—1313. ISSN 0031-4005. doi:10.1542/peds.2008-2098. 
  2. ^ Beitchman, J., & Brownlie, E. B. (2014). Language disorders in children and adolescents. Cambridge, MA: Hogrefe & Huber.
  3. ^ Heim, S., & Benasich, A. A. (2006). Developmental disorders of language. In D. Cicchetti & D. J. Cohen (Eds.), Developmental psychopathology, Vol. 3. Risk, disorder, and adaptation (2nd ed., pp. 268–316). Hoboken, NJ: Wiley.
  4. ^ Pinborough-Zimmerman, J., Satterfield, R., Miller, J., Bilder, D., Hossain, S., & McMahon, W. (2007). Communication disorders: Prevalence and comorbid intellectual disability, autism, and emotional/ behavioral disorders. American Journal of Speech-Language Pathology, 16, 359–367.
  5. ^ Wallace, Ina F.; Berkman, Nancy D.; Watson, Linda R.; Coyne-Beasley, Tamera; Wood, Charles T.; Cullen, Katherine; Lohr, Kathleen N. (2015-08-01). „Screening for Speech and Language Delay in Children 5 Years Old and Younger: A Systematic Review”. Pediatrics. 136 (2): e448—e462. ISSN 0031-4005. doi:10.1542/peds.2014-3889. 
  6. ^ Law, James; Garrett, Zoe; Nye, Chad (2003-07-21). „Speech and language therapy interventions for children with primary speech and language delay or disorder”. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2003 (3): CD004110. ISSN 1469-493X. PMC 8407295 . PMID 12918003. doi:10.1002/14651858.CD004110. 
  7. ^ Diagnostic and statistical manual of mental disorders : DSM-5. Internet Archive. Arlington, VA : American Psychiatric Association. 2013. ISBN 978-0-89042-554-1. 
  8. ^ „Receptive language disorder - Better Health Channel”. www.betterhealth.vic.gov.au. Arhivirano iz originala 12. 07. 2017. g. Pristupljeno 2022-01-18. 
  9. ^ „Child Learning Disabilities | Behavior Problems | Attention Issues”. web.archive.org. 2017-07-03. Arhivirano iz originala 03. 07. 2017. g. Pristupljeno 2022-01-18. 
  10. ^ a b Farquharson, Kelly; Tambyraja, Sherine R.; Justice, Laura M.; Redle, Erin E. (2014). „IEP goals for school-age children with speech sound disorders”. Journal of Communication Disorders. 52: 184—195. ISSN 0021-9924. doi:10.1016/j.jcomdis.2014.09.005. 
  11. ^ Simms, Mark D. (2007-06-01). „Language Disorders in Children: Classification and Clinical Syndromes”. Pediatric Clinics of North America. Language, Communication, and Literacy: Pathologies and Treatments (na jeziku: engleski). 54 (3): 437—467. ISSN 0031-3955. doi:10.1016/j.pcl.2007.02.014. 
  12. ^ a b v g d Brownlie, E. B.; Bao, Lin; Beitchman, Joseph (2016-08-01). „Childhood Language Disorder and Social Anxiety in Early Adulthood”. Journal of Abnormal Child Psychology (na jeziku: engleski). 44 (6): 1061—1070. ISSN 1573-2835. doi:10.1007/s10802-015-0097-5. 
  13. ^ a b v „Non-specific nature of specific language impairment: a review of the literature with regard to concomitant motor impairments”. International Journal of Language & Communication Disorders (na jeziku: engleski). doi:10.1080/13682820010019874. 
  14. ^ Bishop, Dorothy V M (2006). „What Causes Specific Language Impairment in Children?”. Current Directions in Psychological Science. 15 (5): 217—221. ISSN 0963-7214. PMC 2582396 . PMID 19009045. doi:10.1111/j.1467-8721.2006.00439.x. 
  15. ^ „Autism Spectrum Disorder”. National Institute of Mental Health (NIMH) (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-18.