Ciganski pank ili džipsi pank (engl. Gypsy punk) je hibridni muzički žanr koji ukršta tradicionalnu romsku muziku sa pank rokom. Jedna od prvih rok grupa koja je uključila elemente panka i romske muzike bila je Motherhead Bug, koja je bila aktivna uglavnom početkom 1990-ih. Šira publika je postala svesna žanra nakon što je bend Gogol Bordello objavio album Gypsy Punks: Underdog World Strike, a frontmen Judžin Huc opisao je njihov nastup kao „Džipsi pank kabare“.[1]

Xipsi pank žanr je dobio ime po Gypsy Punks, albumu Gogola Bordela iz 2005, koji je ovde prikazan na koncertu 2006. godine.

Džipsi pank bendovi obično kombinuju rok ritmove i instrumentaciju sa tradicionalnijim romskim instrumentima kao što su bubnjevi, tambura, harmonika, gusle, truba i saksofon.[2]

Istorija uredi

Poreklo termina „džipsi pank” može biti sporno, ali se slaže da je romska kultura način na koji je nastao. Romi, koji su rasprostranjeni širom sveta, uticali su na muzičku industriju na zapadu, što se vidi kroz bendove kao što je Gogol Bordello. Istočnoevropska i tradicionalna instrumentacija i višejezični tekstovi su zajedničke karakteristike romske muzike. U slučaju Gogolja Bordela, optimističan tempo i „pank vrištanje“[3] zajedno sa ovim uobičajenim „romskim“ karakteristikama stvaraju konkretan primer onoga što je poznato kao cipsi pank. „Reč „džipsi“ zajedno sa terminom „pank“ ima zanimljive implikacije u tome što pank obuhvata određeni način pobune, anarhije i otpora u zapadnom kontekstu“[4] što je dobro primetiti budući da je u vreme kada su Gogol Bordelo i drugi bendovi uvodili ovaj žanr, „pank pokret je postao identifikovan u masovnoj kulturi kao definitivna izjava o uništenju muzičkih i društvenih normi, kolektivno odbacujući pravila prošlosti zbog sumorne i licemerne sadašnjosti i budućnost koju su obezbedili”. To znači da su Romi koji su se nastanili na zapadu preuzeli elemente iz „romske muzike u stilu koji je dužan zapadnom pank-u”,[5] zato što je džipsi pank mešavina tradicionalne muzike i popularne muzike sa zapadnom kulturom. Romi se kolonizuju i naizgled se naseljavaju u labav sopstveni identitet. Sama muzika „smatra se postkolonijalnim pokretom“.[5]

Filozofija uredi

Od svojih migracija iz svoje prvobitne domovine u Indiji, Romi su bili toliko rašireni da im „nedostaje domovina“. Džipsi punk nije samo pun romske kulture, već i njenog nedostatka. Za Rome, muzika je identifikovana kao „primarni oblik kulturnog izražavanja“.[5] Romi su, kroz svoje veze sa uticajem zapadnog panka, stvorili muziku koja omogućava onima koji sviraju da se izraze i stvore identitet.

Džipsi punk ne koriste i izvode samo ljudi romske, ili „ciganske“, kulture. Pank obuhvata „pobunu, anarhiju i otpor“. Ove misli se zatim prenose u hibridni žanr „Džipsi Punk”. Ovo insinuira da romski nastupi i sama muzika promovišu slobodu za one koji učestvuju u žanru. To je romantizovana verzija života pravog „cigana“. Umesto da budu „Ruski“, „Jevrejski“, „Istočnoevropski“ itd., oni mogu „artikulisati svoje identitete, dok se pridružuju predstavi divljeg i lutajućeg Cigana“. Time što se stvarna ciganska kultura čini kao nešto što nije, „ona ne uzima u obzir autentičnost predstavljanja Roma, već radije replicira idealizovanu i izmišljenu verziju onoga što znači biti Rom.[4]

Džipsi pank bendovi uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Screenshot of Itunes Library - Archived Platform Itunes 2010”. dx.doi.org. Pristupljeno 2022-04-01. 
  2. ^ „CBS News/New York Times Hispanic Poll, July 2003”. ICPSR Data Holdings. 2005-03-25. Pristupljeno 2022-04-01. 
  3. ^ Stegmaier, Mary; Vlachová, Klára (2011). „The parliamentary election in the Czech Republic, May 2010”. Electoral Studies. 30 (1): 238—241. ISSN 0261-3794. doi:10.1016/j.electstud.2011.01.004. 
  4. ^ a b Jablonsky, Rebecca (2012). „Russian Jews and “Gypsy Punks”: The Performance of Real and Imagined Cultural Identities within a Transnational Migrant Group”. Journal of Popular Music Studies. 24 (1): 3—24. ISSN 1524-2226. doi:10.1111/j.1533-1598.2012.01313.x. 
  5. ^ a b v Ukrainian Culture after Communism: Between Post-Colonial Liberation and Neo-Colonial Subjugation, BRILL, 2015-01-01, str. 335—355, Pristupljeno 2022-04-01