Aktivni rased je rased za koji se pouzdano zna da će se u budućnosti na njemu generisati zemljotres. Rasedi se smatraju aktivnim ako je na njima opservirano pomeranje ili postoje dokazi o seizmičkoj aktivnosti tokom poslednjih 10.000 godina.[1]

Aktivno rasedanje se smatra geološkim hazardom i direktan je uzročnik zemljotresa. Efekti pomeranja po aktivnom rasedu su jaka pomeranja zemlje, rasedanje površine zemlje, tektonske deformacije, klizišta i odroni, likvefakcija i cunamiji.[2]

Kvartarni rasedi su oni aktivni rasedi koji se mogu jasno prepoznati na površini i za koje postoje dokazi o kretanju u poslednjih 1,6 miliona godina, što predstavlja trajanje kvartara.[3]

Geološke discipline koje se bave proučavanjem aktivnih raseda su geomorfologija, seizmologija, reflektivna seizmika, tektonika ploča i daljinska detekcija.[2]

Lokacija uredi

Aktivni rasedi se u najvećem broju slučajeva nalaze u blizini granica tektonskih ploča, pa se zbog toga i proučavanja aktivne tektonike vezuju uglavnom za ova područja. U mnogo manjoj meri se aktivni rasedi javljaju u unutrašnjosti tektonskih ploča. Činjenica da i unutar tektonskih ploča postoji seizmički hazard je prepoznata tek nedavno.[2]

Metode istraživanja uredi

Za istraživanje granica aktivnih raseda koriste se različite geološke metode, od kojih su najkorišćenije daljinska detekcija i geomagnetska istraživanja. Za merenje aktivnosti raseda koriste se razni tipovi podataka, kao što su seizmološki izveštaji ili podaci o zemljotresima tokom određenog perioda vremena. Za potrebe definisanja potencijalnog seizmičkog hazarda vrši se korelacija podataka o aktivnosti (zemljotresima) i lokaciji raseda, zajedno sa faktorima o analizi rizika.[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Active fault” (online web page). Earthquake Glossary. USGS Earthquake Hazards Program. 3. 11. 2009. Pristupljeno 17. 9. 2011. 
  2. ^ a b v g Slemmons, D. Burton; and Defolo, Craig (1986). „Evaluation of Active Faulting and Associated Hazards”. Active Tectonics: Impact on Society. The National Academies Press. str. 45—48. ISBN 978-0-309-07395-0. 
  3. ^ „... relationship between Quaternary faults and earthquakes”. Quaternary Faults. USGS Earthquake Hazards Program. 27. 10. 2009. Arhivirano iz originala (online web page) 27. 11. 2011. g. Pristupljeno 17. 9. 2011. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi