Aminta I (grč. Αμυντας) je bio makedonski kralj koji je vladao u 6. veku p. n. e.

Aminta I
Makedonski novac iz perioda 547. p. n. e.498. p. n. e.
Lični podaci
Puno imeAminta I Makedonski
Mesto rođenjaAntička Makedonija
Datum smrti498. p. n. e.
Porodica
RoditeljiAlketa I
DinastijaArgijadi
Kralj Antičke Makedonije
Period547. p. n. e.498. p. n. e.
PrethodnikAlketa I
NaslednikAleksandar I Makedonski

Aminta je bio sin kralja Alketa I. Herodot njegovo ime spominje kao prvog makedonskog kralja koji je stupio u vezu sa Atinom. Prema rečima jednog od istoričara, dosadno jutro makedonske istorije započinje sa kraljem Amintom.

Na kraju vladavine Aminte, persijski zapovednik Megabaz je, nakon osvajanja Trakije i Peonije, regiona severno od Makedonije, poslao ambasadore u Makedoniju zahtevajući zemlju i vodu, kao i taoce da obezbede mir za buduća vremena (kraj 6. veka pre nove ere). Justin primećuje: „Darije je nameravao da doda, kao manji dodatak, i Makedoniju.“ [1] Aminta im je obećao i pozvao ambasadore na gozbu. Na ovoj gozbi su iznenada ubijeni, ali Herodot za to krivi mladog carevića Aleksandra, sina Aminte, odgovornog za ovo [2]. Persijanci su počeli da traže počinioce incidenta, ali je Aleksandar za mnogo novca uspeo da podmiti šefa istražne komisije Bubara, sina osvajača Trakije. Takođe je Bubar dat ženi ćerki Aminte Gigeje. Perzijski zapovednik Mardonije osvojio je Makedoniju kasnije, 492. p. n. e., nakon smrti Aminte.

U vreme Aminte, Makedonija je bila zaostala varvarska zemlja okružena varvarskim narodima, bez velikih gradova i određenih granica, gde niko od Grka nije rizikovao da prodre, a Persijanci nisu želeli ni da pošalju trupe da savladaju siromašan, nepristupačan teren. Makedonski kralj je vladao kao prvi među jednakim plemenskim vođama, poslao je svoje žene da ugoste persijske ambasadore. Retki preživeli novčići sa tih mesta pružaju više informacija od književnih izvora.

Jevsevije Kesarijski definiše vladavinu Aminte I sa 50 godina. Samo ime izvedeno je iz grčkog amintor, što znači zaštitnik.

Izvori

uredi
  1. ^ Mark Юnian Юstin, 7.2
  2. ^ Gerodot, 5.17—20
Makedonski kraljevi
547 — 498. p. n. e.