Antiglobalistički pokret

Antiglobalistički pokret je termin koji se najčešće koristi da opiše i uopšti društvene grupe koje protestuju protiv globalnih trgovinskih sporazuma, negativnih efekata slobodne trgovine na siromašan svet, ugrožavanja životne sredine i međunarodnih vojnih intervencija, odnosno koji strahuju od negativnih posledica globalizacije. Antiglobalističke grupe se bore za smanjenje moći i uticaja međunarodnih korporacija i organizacija kao što su Svetska banka, ekonomske i političke alijanse nacija i trgovački ugovori koji utiču na nacije, ljude i prirodno okruženje.[1]

Slika sa antiglobalističkog protesta na početku 31. Samita G8 6. jula 2005. u Edinburgu

Termin uredi

 
Jedna od poruka na antiglobalističkom protestu protiv 33. po redu Samita G8 u Hajligendamu 2007.

Termin „antiglobalizam“ je medijska kovanica i sami učesnici ovog pokreta često sebe nazivaju drugim imenima, poput „Pokret za globalnu pravdu“, „alterglobalistički pokret“, „pokret svih pokreta“ isl.

Mnogi aktivisti smatraju da je pojam „antiglobalizam“ zapravo pogrešan, te da je skrojen u svrhu stvaranja neprecizne i uproštene slike o pokretu, te da je u svojoj prirodi negativan, i da asocira na protekcionizam i nacionalizam. Pokret je u svojoj suštini samosvestan, internacionalistički, sa težnjom ka globalnom organizovanju. Bitno svojstvo mu je solidarnost sa ugnjetavanim ljudima širom sveta, odnosno onim čija su prava potpuno ili delimično uskraćena.

Broj antiglobalističkih grupa je nesagledivo velik, ali uglavnom se mogu svesti na leve i desne, i radikalne i reformističke.

Globalni protesti uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ovaj članak ili njegov deo izvorno je preuzet iz Rečnika socijalnog rada Ivana Vidanovića uz odobrenje autora.

Spoljašnje veze uredi