Antropodermičko knjigovezništvo
Antropodermičko knjigovezništvo (Engleski: Anthropodermic bibliopegy) je praksa povezivanja knjiga u ljudsku kožu. Po poslednjim rezultatima istraživanja Antropodermičkog knjižnog projekta ( Engleski: Anthropodermic Book Project) iz maja 2019, koji su ispitali 31 od 50 poznatih knjiga koje su navodno u antropodermičkim povezima, za 18 je potvrđeno da su zaista ljudske, a za 13 je utvrđeno da je povez životinjskog porekla. [1]
Terminologija uredi
Na engleskom jeziku bibliopegy, nastalog kao kombinacija dve reči iz antičkog grčkog: βιβλίον (biblion = kljiga) and πηγία (pegia, from pegnynai = pričvrstiti) i predstavljs retko korišćen sinonim za zanat knjigovezništvo, odnosno povez knjiga.
Reč antropodermičko kombinuje starogrčke reči ἄνθρωπος (anthropos = čovek) and δέρμα (derma = koža) i kao takav se ne pojavljuje u rečnicima niti se koristi van konteksta knjigovezstva.
Fraza antropodermičko knjigovezništvo se koristi najpre od objavljivanja stručnog rada Lorensa Tompsona o temi korišćenja ljudske kože u svrhe poveza knjiga. [4]
Istorija uredi
Prva referenca na povez knjiga ljudskom kožom možemo naći u letopisu Zaharija Konrada von Ufenbaha o jednoj manjoj neuglednoj knjižici Molleri manuale praeparationis ad mortem u kojoj je na početku pisalo da je povezana ljudskom kožom[5]
Tokom Francuske Revolucije, postojale su glasine o postojanju štavnice ljudske kože u predgrađu Pariza . Takođe, i muzeju Karnavalet čuvaju se primerci Ustava iz 1793 i Univerzalne deklaracije o pravima čoveka opisane kao „mogu da prođu kao ljudska koža koja imitira teleću” [6]
Preživeli primerci knjiga koje su povezane u ljudsku kožu su često bile naručivane i izrađivane za doktore medicine. koji su često i imali pristup leševima, najčešće je su bili u pitanju pogubljeni kriminalci . U Kraljevskom hirurškom koledžu u Edinburgu čuva se džepna knjižica povezana u kožu ubice Vilijama Burkea, nakon izvršenja kazne vešanjem i javne autopsije izvršene od strane dr Aleksandra Monroa 1839. godine[7]
Najpoznatiji primerak antropodermnog knjigovezništva po Lorensu Tompsonu je primer koji se nalazi u Boston Ateneumu pod nazivom: Bandit: Priča o životu Džejmsa Alena, alias Džordž Volton , istinita ispovest iz zatvorske ćelije Džejmsa Alena, kriminalca koji je zahtevao da se dve kopije njegove ispovesti povežu u njegovu kožu, jedna za njegovog doktora a druga za jednu osobu koju je pokušao da opljačka i čijoj se hrabrosti divio. Želja mu je posmrtno ispunjena.[8]
Knjiga Les Terres du ciel Kamija Flamariona je navodno bila povezana u kožu njegove obožavateljke[9]
Nacionalna biblioteka Australije poseduje zbirku poezije koja datira iz 19. veka, koja ima zapis na prvoj strani „Povezana u ljudsku kožu” . Povez je učinjen pre 1890-te godine, i utvrđeno je ljudsko poreklo kože 1992. godine. [10]
Potvrđeni slučajevi uredi
Knjiga | Lokacija | Poreklo | Povez |
---|---|---|---|
De humani corporis fabrica od Andreas Vesalius (1568) | Providens
Univerzitet Braun, John Hay Library, RARE 1-SIZE QM21 .V37 1568 |
Povezana 1867 od strane Josea Šavjea iz Brisela za pariski svetski sajam 1867 | |
The Dance of death od Hansa Holbejna (1816) | Providens
Univerzitet Braun, Džon HEjn Biblioteka, N7720.H6 A43 1816 |
Povezana 1893 u firmi Zehnsdorf u Londonu | |
The Dance of death od Hansa Holbejna (1816) | Providens
Univerzitet Braun, Džon Hejn Biblioteka, N7720.H6 D5x 1898 |
Povezana između 1898 i 1903. godine[11] knjigovezac: Alfred Koks (1835-1909) | |
Mademoiselle Giraud, my wife od Adolfa Belota (1891) - prevod sa engleskog | Providens
Univerzitet Braun, Džon Hejn Biblioteka, PQ2193.B7 M313 1891 |
||
Recueil des secrets od Luisa Buržu Bursier(1601) | Filadelfija
Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, Ga 168 |
Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze | Fotografija (levo) |
Les nouvelles découvertes sur toutes les parties principales de l'homme, et de la femme Lusi Barles (1680) | Filadelfija
Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGa 53b |
Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze | Fotografija (desno) |
De conceptione adversaria by Charles Drelincourt (1686) | Filadelfija
Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGc 15.1 |
Povezana od strane Dr Džona Stoktona Hjua tetoviranom kožom sa šake čoveka koji je umro u bolnici u Filadelfiji[12] | Tanka knjižica, u gorljem desnom uglu |
Speculations on the mode and appearances of impregnation in the human female Robrt Kuper (1789) | Filadelfija
Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGa 33 |
Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze | Povez i svedočanstvo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. april 2020)
Fotografija nije za komercijalnu upotrebu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. oktobar 2020) |
An elementary treatise on human anatomy Džozef Lejdi (1861) | Filadelfija
Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, Ad 14 |
Privatno vlasništvo Džozefa Lejdija, sa inskriptom: „Koža od koje je ova knjiga povezana je uzeta od vojnika koji je umro tokom Američkog građanskog rata.” | Fotografija |
Des destinées de l'ame by Arsène Houssaye (1880?) | Kembridž, Masačusets
Univerzitet Harvard, Hjuton Biblioteka, FC8.H8177.879dc |
Predstavljena bibliofilu Dr Ludoviku Bulandu iz Strazbura, koji ju je povezao u kožu uzete sa leđa nepoznate žene, pacijentkinje psihijatrijske ustanove. | Prednja korica |
Poems on Various Subjects, Religious and Moral Filips Vitli (1773)[13] | Sinsinati, Ohajo
Univerzitet u Sinsinatiju, Biblioteka i Arhiv starih knjiga, PS866 .W5 1773 Izveštaj i fotografije Laboratorije za prezervaciju |
||
Le Scarabée d'or by Edgard Alan Po (1892) | Francuska privatna kolekcija (2016) | Povezana od strane Gustava Rajkersa iz Brisela sa natpisom na unutrašnjosti korica: "Relié en Peau Humaine. G. Rykers."(Povezana u ljudsku kožu, G. Rajkers.). Prodata 2016. godine na aukciji.[14] to a French private collector.[15] Human skin confirmed in PMF analysis conducted by Dan Kirby in 2018.[16] | |
Narrative of the Life of James Allen (Boston, Harrington & Co., 1837)[17] · [18] | Boston, Masačusets Boston Ateneum |
||
Essai sur les lieux et les dangers des sépultures Feliks Vik d'Azur (1778)[19] | Brisel | Povezana od strane Josea Ševja, krajem 19. veka. Prodata belgijskoj vladi 1896. godine [20] [21] · [22] |
Reference uredi
- ^ „The Anthropodermic Book Project”. Pristupljeno 15. 4. 2020.
- ^ „Chirurgia è Graeco in Latinum conuersa”. Smithsonian Libraries - Catalog. Pristupljeno 19. 9. 2018.
- ^ „This may seem like a morbid question, but I'm curious. Does the Smithsonian have any books bound in human skin in its collection?”. Turning the Book Wheel: Tumblr's blog of the Smithsonian Libraries. 30. 4. 2014. Pristupljeno 19. 9. 2018.
- ^ Thompson, Lawrence (1946). „Tanned Human Skin”. Bull Med Libr Assoc. 34 (2): 93—102. PMC 194573 . PMID 16016722.
- ^ Thompson, Lawrence (1968). Religatum de Pelle Humana (PDF).
- ^ Rosenbloom, Megan (19. 10. 2016). A Book by Its Cover. Farrar, Straus and Giroux.
- ^ „Pocketbook made from Burke's skin”. Surgeons Hall Museums. Arhivirano iz originala 10. 10. 2016. g. Pristupljeno 16. 4. 2020.
- ^ „Boston Athenaeum Skin Book”. Atlas Obscura. Pristupljeno 16. 4. 2020.
|first1=
zahteva|last1=
u Authors list (pomoć) - ^ Alban, Dan (11. 11. 2005). „Books Bound in Human Skin; Lampshade Myth”. The Hardward Law Record.
- ^ „10 things you never knew you could find in the National Library”. National Library of Australia. Arhivirano iz originala 05. 10. 2020. g. Pristupljeno 16. 4. 2020.
- ^ Gordon 2016, str. 129.
- ^ Marvin 1994.
- ^ Schieszer, Ashleigh (30. 11. 2017). „Anthropodermic Bibliopegy, aka Human Skin Bindings”. The Preservation Lab Blog. Preservation Lab. Pristupljeno 22. 1. 2018.
- ^ „Lot 312 of 461: Poe's Gold Bug perhaps in human skin”. PBA Galleries (Catalogue of Sale 592: Fine Books - Children's Literature & Illustrated Books - Counterculture Memorabilia, 08/11/2016). 2016. Pristupljeno 10. 9. 2018..
- ^ „Une histoire inédite de Poe: scarabée d'or et reliure en peau humaine”. Bibliophilie.com (na jeziku: French). 5. 9. 2017. Pristupljeno 10. 9. 2018.
- ^ „"Pour en finir" avec les reliures en peau humaine? Epilogue”. Bibliophilie.com (na jeziku: francuski). 9. 7. 2018. Pristupljeno 10. 9. 2018.
- ^ Colby, Christine (2. 6. 2016). „7 Times The Skin Of Executed Criminals Was Used To Bind Books”. Crimefeed. Pristupljeno 17. 9. 2018. „Rosenbloom [Megan Rosenbloom, member of the Anthropodermic Book Project] says the Allen book has been verified as definitely bound in human flesh”.
- ^ „HBM115: Bound in Walton et al.”. Here Be Monsters. 27. 3. 2019. Pristupljeno 27. 4. 2019. (Interview with Dawn Walus, Chief Conservator at the Boston Athenæum about the book.
- ^ French translation of Saggio intorno al luogo del seppellire (1774) by Scipione Piattoli. English translation of Vicq d'Azyr's book :. An essay on the danger of interments in cities. New-York: William Grattan. 1824..
- ^ Sorgeloos 2012, str. 135, 144-145, 155 (#45), 165 (ill. 44).
- ^ Royal Library of Belgium (11. 10. 2018). „Une reliure en peau humaine ?” [A Human Skin Bookbinding ?]. Facebook (na jeziku: french). Pristupljeno 15. 12. 2018. (Video Kraljevske biblioteke Belgije na zvaničnoj Fejsbuk stranici, predstavljajući knjigu i najavljujući uzimanje uzoraka kože radi ispitivanja.). Takođe pogledati: available on Youtube on the official channel of KRB, 10 October 2018.
- ^ Royal Library of Belgium (31. 10. 2018). „Announcement of PMF results by the Royal Library of Belgium on the official Facebook page”. Facebook (na jeziku: french). Pristupljeno 15. 12. 2018. „Les analyses viennent d’arriver : il ne s’agit ni de mouton, ni d’un autre animal couramment utilisé pour les reliures, mais bien de peau humaine. (Rezultati analize su pristigli: Nije u pitanju koža ovce ni drugih životinja koje su se obično koristile, nego ljudska koža.)” ; Royal Library of Belgium (2018). „Un livre relié en peau humaine ?”. Youtube (na jeziku: francuski). Pristupljeno 10. 1. 2019..