Antropodermičko knjigovezništvo

Antropodermičko knjigovezništvo (Engleski: Anthropodermic bibliopegy) je praksa povezivanja knjiga u ljudsku kožu. Po poslednjim rezultatima istraživanja Antropodermičkog knjižnog projekta ( Engleski: Anthropodermic Book Project) iz maja 2019, koji su ispitali 31 od 50 poznatih knjiga koje su navodno u antropodermičkim povezima, za 18 je potvrđeno da su zaista ljudske, a za 13 je utvrđeno da je povez životinjskog porekla. [1]

Knjiga u povezu od kože ubice Vilijama Burkea, na izložbi u Hirurškom muzeju u Edinburgu

Terminologija uredi

Moguće knjige u povezu od ljudske kože u Smitsonijan biblioteci
Povez od ljudske kože, iz 1863. godine, od strane Josea Šavjea[2]
Pločica sa natpisom na latinskom: Hic liber femineo corio convestitus est ("Ova knjiga je povezana u kožu žene")[3]

Na engleskom jeziku bibliopegy, nastalog kao kombinacija dve reči iz antičkog grčkog: βιβλίον (biblion = kljiga) and πηγία (pegia, from pegnynai = pričvrstiti) i predstavljs retko korišćen sinonim za zanat knjigovezništvo, odnosno povez knjiga.

Reč antropodermičko kombinuje starogrčke reči ἄνθρωπος (anthropos = čovek) and δέρμα (derma = koža) i kao takav se ne pojavljuje u rečnicima niti se koristi van konteksta knjigovezstva.

Fraza antropodermičko knjigovezništvo se koristi najpre od objavljivanja stručnog rada Lorensa Tompsona o temi korišćenja ljudske kože u svrhe poveza knjiga. [4]

Istorija uredi

Prva referenca na povez knjiga ljudskom kožom možemo naći u letopisu Zaharija Konrada von Ufenbaha o jednoj manjoj neuglednoj knjižici Molleri manuale praeparationis ad mortem u kojoj je na početku pisalo da je povezana ljudskom kožom[5]

Tokom Francuske Revolucije, postojale su glasine o postojanju štavnice ljudske kože u predgrađu Pariza . Takođe, i muzeju Karnavalet čuvaju se primerci Ustava iz 1793 i Univerzalne deklaracije o pravima čoveka opisane kao „mogu da prođu kao ljudska koža koja imitira teleću” [6]

Preživeli primerci knjiga koje su povezane u ljudsku kožu su često bile naručivane i izrađivane za doktore medicine. koji su često i imali pristup leševima, najčešće je su bili u pitanju pogubljeni kriminalci . U Kraljevskom hirurškom koledžu u Edinburgu čuva se džepna knjižica povezana u kožu ubice Vilijama Burkea, nakon izvršenja kazne vešanjem i javne autopsije izvršene od strane dr Aleksandra Monroa 1839. godine[7]

Najpoznatiji primerak antropodermnog knjigovezništva po Lorensu Tompsonu je primer koji se nalazi u Boston Ateneumu pod nazivom: Bandit: Priča o životu Džejmsa Alena, alias Džordž Volton , istinita ispovest iz zatvorske ćelije Džejmsa Alena, kriminalca koji je zahtevao da se dve kopije njegove ispovesti povežu u njegovu kožu, jedna za njegovog doktora a druga za jednu osobu koju je pokušao da opljačka i čijoj se hrabrosti divio. Želja mu je posmrtno ispunjena.[8]

Knjiga Les Terres du ciel Kamija Flamariona je navodno bila povezana u kožu njegove obožavateljke[9]

Nacionalna biblioteka Australije poseduje zbirku poezije koja datira iz 19. veka, koja ima zapis na prvoj strani „Povezana u ljudsku kožu” . Povez je učinjen pre 1890-te godine, i utvrđeno je ljudsko poreklo kože 1992. godine. [10]

Potvrđeni slučajevi uredi

Potvrđeno metodom mapiranja mase peptida
Knjiga Lokacija Poreklo Povez
De humani corporis fabrica od Andreas Vesalius (1568)   Providens

Univerzitet Braun, John Hay Library, RARE 1-SIZE QM21 .V37 1568

Povezana 1867 od strane Josea Šavjea iz Brisela za pariski svetski sajam 1867
The Dance of death od Hansa Holbejna (1816)   Providens

Univerzitet Braun, Džon HEjn Biblioteka, N7720.H6 A43 1816

Povezana 1893 u firmi Zehnsdorf u Londonu
The Dance of death od Hansa Holbejna (1816)   Providens

Univerzitet Braun, Džon Hejn Biblioteka, N7720.H6 D5x 1898

Povezana između 1898 i 1903. godine[11] knjigovezac: Alfred Koks (1835-1909)
Mademoiselle Giraud, my wife od Adolfa Belota (1891) - prevod sa engleskog   Providens

Univerzitet Braun, Džon Hejn Biblioteka, PQ2193.B7 M313 1891

Recueil des secrets od Luisa Buržu Bursier(1601)   Filadelfija

Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, Ga 168

Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze Fotografija (levo)
Les nouvelles découvertes sur toutes les parties principales de l'homme, et de la femme Lusi Barles (1680)   Filadelfija

Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGa 53b

Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze Fotografija (desno)
De conceptione adversaria by Charles Drelincourt (1686)   Filadelfija

Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGc 15.1

Povezana od strane Dr Džona Stoktona Hjua tetoviranom kožom sa šake čoveka koji je umro u bolnici u Filadelfiji[12] Tanka knjižica, u gorljem desnom uglu
Speculations on the mode and appearances of impregnation in the human female Robrt Kuper (1789)   Filadelfija

Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, GGa 33

Povezana 1887 od strane Dr Džona Stoktona Hjua, kožom pacijentkinje Meri Linč, koja je preminula 1869. godine od trihineloze Povez i svedočanstvo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. april 2020)

Fotografija nije za komercijalnu upotrebu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. oktobar 2020)

Mutter Minute (video): Kljiga u povezu od ljudske kože

An elementary treatise on human anatomy Džozef Lejdi (1861)   Filadelfija

Džeferson medicinski koledž, Biblioteka istorije medicine, Ad 14

Privatno vlasništvo Džozefa Lejdija, sa inskriptom: „Koža od koje je ova knjiga povezana je uzeta od vojnika koji je umro tokom Američkog građanskog rata.” Fotografija
Des destinées de l'ame by Arsène Houssaye (1880?)   Kembridž, Masačusets

Univerzitet Harvard, Hjuton Biblioteka, FC8.H8177.879dc

Predstavljena bibliofilu Dr Ludoviku Bulandu iz Strazbura, koji ju je povezao u kožu uzete sa leđa nepoznate žene, pacijentkinje psihijatrijske ustanove. Prednja korica
Poems on Various Subjects, Religious and Moral Filips Vitli (1773)[13]   Sinsinati, Ohajo

Univerzitet u Sinsinatiju, Biblioteka i Arhiv starih knjiga, PS866 .W5 1773 Izveštaj i fotografije Laboratorije za prezervaciju

Le Scarabée d'or by Edgard Alan Po (1892)   Francuska privatna kolekcija (2016) Povezana od strane Gustava Rajkersa iz Brisela sa natpisom na unutrašnjosti korica: "Relié en Peau Humaine. G. Rykers."(Povezana u ljudsku kožu, G. Rajkers.). Prodata 2016. godine na aukciji.[14] to a French private collector.[15] Human skin confirmed in PMF analysis conducted by Dan Kirby in 2018.[16]
Narrative of the Life of James Allen (Boston, Harrington & Co., 1837)[17] · [18]   Boston, Masačusets Boston Ateneum

$65.Al57

Essai sur les lieux et les dangers des sépultures Feliks Vik d'Azur (1778)[19]   Brisel

Kraljevska biblioteka Belgije
WBS VI 21.433 A LP (RP)

Povezana od strane Josea Ševja, krajem 19. veka. Prodata belgijskoj vladi 1896. godine [20] [21] · [22]

Video (in French)

Reference uredi

  1. ^ „The Anthropodermic Book Project”. Pristupljeno 15. 4. 2020. 
  2. ^ „Chirurgia è Graeco in Latinum conuersa”. Smithsonian Libraries - Catalog. Pristupljeno 19. 9. 2018. 
  3. ^ „This may seem like a morbid question, but I'm curious. Does the Smithsonian have any books bound in human skin in its collection?”. Turning the Book Wheel: Tumblr's blog of the Smithsonian Libraries. 30. 4. 2014. Pristupljeno 19. 9. 2018. 
  4. ^ Thompson, Lawrence (1946). „Tanned Human Skin”. Bull Med Libr Assoc. 34 (2): 93—102. PMC 194573 . PMID 16016722. 
  5. ^ Thompson, Lawrence (1968). Religatum de Pelle Humana (PDF). 
  6. ^ Rosenbloom, Megan (19. 10. 2016). A Book by Its Cover. Farrar, Straus and Giroux. 
  7. ^ „Pocketbook made from Burke's skin”. Surgeons Hall Museums. Arhivirano iz originala 10. 10. 2016. g. Pristupljeno 16. 4. 2020. 
  8. ^ „Boston Athenaeum Skin Book”. Atlas Obscura. Pristupljeno 16. 4. 2020.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć)
  9. ^ Alban, Dan (11. 11. 2005). „Books Bound in Human Skin; Lampshade Myth”. The Hardward Law Record. 
  10. ^ „10 things you never knew you could find in the National Library”. National Library of Australia. Arhivirano iz originala 05. 10. 2020. g. Pristupljeno 16. 4. 2020. 
  11. ^ Gordon 2016, str. 129.
  12. ^ Marvin 1994.
  13. ^ Schieszer, Ashleigh (30. 11. 2017). „Anthropodermic Bibliopegy, aka Human Skin Bindings”. The Preservation Lab Blog. Preservation Lab. Pristupljeno 22. 1. 2018. 
  14. ^ „Lot 312 of 461: Poe's Gold Bug perhaps in human skin”. PBA Galleries (Catalogue of Sale 592: Fine Books - Children's Literature & Illustrated Books - Counterculture Memorabilia, 08/11/2016). 2016. Pristupljeno 10. 9. 2018. .
  15. ^ „Une histoire inédite de Poe: scarabée d'or et reliure en peau humaine”. Bibliophilie.com (na jeziku: French). 5. 9. 2017. Pristupljeno 10. 9. 2018. 
  16. ^ „"Pour en finir" avec les reliures en peau humaine? Epilogue”. Bibliophilie.com (na jeziku: francuski). 9. 7. 2018. Pristupljeno 10. 9. 2018. 
  17. ^ Colby, Christine (2. 6. 2016). „7 Times The Skin Of Executed Criminals Was Used To Bind Books”. Crimefeed. Pristupljeno 17. 9. 2018. „Rosenbloom [Megan Rosenbloom, member of the Anthropodermic Book Project] says the Allen book has been verified as definitely bound in human flesh .
  18. ^ „HBM115: Bound in Walton et al.”. Here Be Monsters. 27. 3. 2019. Pristupljeno 27. 4. 2019.  (Interview with Dawn Walus, Chief Conservator at the Boston Athenæum about the book.
  19. ^ French translation of Saggio intorno al luogo del seppellire (1774) by Scipione Piattoli. English translation of Vicq d'Azyr's book :. An essay on the danger of interments in cities. New-York: William Grattan. 1824. .
  20. ^ Sorgeloos 2012, str. 135, 144-145, 155 (#45), 165 (ill. 44).
  21. ^ Royal Library of Belgium (11. 10. 2018). „Une reliure en peau humaine ?” [A Human Skin Bookbinding ?]. Facebook (na jeziku: french). Pristupljeno 15. 12. 2018.  (Video Kraljevske biblioteke Belgije na zvaničnoj Fejsbuk stranici, predstavljajući knjigu i najavljujući uzimanje uzoraka kože radi ispitivanja.). Takođe pogledati: available on Youtube on the official channel of KRB, 10 October 2018.
  22. ^ Royal Library of Belgium (31. 10. 2018). „Announcement of PMF results by the Royal Library of Belgium on the official Facebook page”. Facebook (na jeziku: french). Pristupljeno 15. 12. 2018. „Les analyses viennent d’arriver : il ne s’agit ni de mouton, ni d’un autre animal couramment utilisé pour les reliures, mais bien de peau humaine. (Rezultati analize su pristigli: Nije u pitanju koža ovce ni drugih životinja koje su se obično koristile, nego ljudska koža.) ; Royal Library of Belgium (2018). „Un livre relié en peau humaine ?”. Youtube (na jeziku: francuski). Pristupljeno 10. 1. 2019. .

Spoljašnje veze uredi