Arhuska konvencija
Arhuska konvencija je međunarodni sporazum kojim se utvrđuju prava u vezi sa životnom sredinom kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike životne sredine te se potvrđuju naše obaveze prema budućim generacijama.
Arhuska konvencija
urediMinistri za životnu sredinu evropskih zemalja su 25. juna 1998.godine, u gradu Arhusu,[1] u Danskoj[2], potpisali dogovor, Arhusku konvenciju, koja građanima garantuje pravo na slobodan pristup informacijama o životnoj sredini. On je stupio na snagu 30.oktobra 2001. godine. Dogovor je na IV konferenciji Životna sredina za Evropu potpisalo 49 zemalja.
Opšte karakteristike
urediDa bi se stanovništvo ponašalo u skladu sa planom održivog razvoja, potrebno je da dobije tačne informacije o stanju životne sredine. To znači da svi imaju pravo da znaju kakav vazduh udišu, kakav kvalitet vode i proizvoda koje kupuju, kao i podatke o svemu ostalom što utiče na njihov život. Arhuska konvencija se fokusira na interakcije između javnosti i državnih organa.
Sadržaj
urediArhuska konvencija sadrži tri grupe prava:
- Pravo na informisanost – tačne informacije o pojavama i aktivnostima koje mogu imati uticaj na kvalitet životne sredine, zdravlje ljudi i životinja.
- Pravo da građani učestvuju u donošenju odluka o životnoj sredini.
- Pristup pravosuđu u slučaju kada su prethodna dva prava povređena.
U odredbe Arhuske konvencije ugrađena su dva međunarodna procesa:
- Proces izgradnje međunarodnih pravnih normi u oblasti zaštite životne sredine, koje su od značaja za sve države sveta.
- Proces organizovanja regionalnih aktivnosti i normi u oblasti zaštite životne sredine.
Srbija
urediU Srbiji[3] se osnivaju regionalni centri koji organizuju konferencije o sprovođenju odredbama Arhuske konvencije u našoj zemlji.
Dokumenta koja se odnose na životnu sredinu u Srbiji u skladu su sa međunarodnim dokumentima. Da bi se ljudi vladali u skladu sa zakonima, potrebno je da ih poznaju. Zbog toga je neophodno veće učešće sredstava javnog informisanja (štampa, televizija, internet i drugo), što bi omogućilo da stanovništvo sazna, izmeđuu ostalog kako treba da se ponaša u slučajevima ekoloških ispada i drugih katastrofa, kao što su pojačano UV zračenje, poplave, suše, zemljotresi, odlaganje opasnog otpada i otrovnih supstanci.
Reference
uredi- ^ „Aarhus.dk”. www.aarhus.dk (na jeziku: danski). Pristupljeno 23. 11. 2019.
- ^ Srbiji, Danska U. „O Danskoj”. Danska U Srbiji (na jeziku: srpski). Pristupljeno 23. 11. 2019.
- ^ „Republika Srbija”. www.mfa.gov.rs. Arhivirano iz originala 30. 06. 2020. g. Pristupljeno 23. 11. 2019.