Bakrorez iz 1737. godine je prikaz predaje grada Niša Austrijancima na dan 28. jula 1737. godine. To je letak (proglas) u vidu bakroreza nastao u nemačkom gradu Augsburgu povodom austrijskog osvajanja Niša od Turaka

Bakrorez iz 1737. godine

Bakrorezom je predstavljen trenutak predaje ključeva grada od strane turskih deputata austrijskom general-feldmaršalu baronu od Tingena koji preuzima grad u ime carskog generala Filipija. Turski deputati klečeći predaju pet ključeva: tri za kapije (simbolično prema Carigradu, Beogradu i Vidinu) i dva za magaze. U pozadini se vidi grad–tvrđava sa okolinom, sa leve strane je austrijska vojska koja ulazi u tvrđavu, a sa desne turska vojska i stanovništvo u povlačenju.

Prevod teksta štampanog goticom pruža interesantne pojedinosti iz istorije Niša toga doba. Nekadašnji Nissus ili Nessus od Beograda je udaljen osam dana putovanja. Preko reke Nišave koja deli Srbiju i Bugarsku pruža se veliki kameni most, obnovljen 1617. godine uz velike troškove na inicijativu vezira Mehmed–paše. Grad ima pet džamija, nije naročito velik niti se ističe lepim zgradama. Nekoliko puta je prelazio iz turskih u austrijske ruke i obratno, a nagodba o predaji grada Austrijancima od 28. jula 1737. godine sadrži 8 tačaka.

Između ostalog nagodba je predviđala način na koji će se turski živalj povlačiti do turskog mesta Sofije sa svom pokretnom imovinom, slugama i robovima. U tu svrhu Austrijanci su obezbedili konje i kola, a obavezali su se i na nadoknadu eventualne štete učinjene tokom puta. Bilo je dozvoljeno i usputno snabdevanje životnim namirnicama za gotov novac, a dva turska taoca jemčili su da će konji i kola biti vraćeni iz Sofije u Niš. Nagodba je predviđala predavanje svih oružnica, magaza, zaliha hrane, oružja, kao i pokazivanje svih podzemnih hodnika i podruma.

Ugovor je sačinjen u dva primerka, na nemačkom i turskom jeziku. Sa austrijske strane potpisao ga je gospodin feldmaršal grof Filipi, a sa turske komandant i glavari grada Niša. Kao garancija, data su po dva taoca sa obe strane.

Bakrorez se čuva u Istorijskom arhivu u Nišu kao najstariji dokument u arhivu. Istorijski Arhiv u Nišu dobio je bakrorez iz Maribora nakon Prvog svetskog rata.

Postoji i mapa opsade Niša iz 1737. godine koju poseduje kolekcionar Goran Ćirić.[1]

Reference uredi

Literatura uredi