Baski ili Baskijci (bask. euskaldunak, šp. vascos, franc. basques), narod su koji živi na zapadnim Pirinejima i obali Biskajskog zaliva.[6][7][8] Potomci su drevnog iberijskog plemena Vaskona.[9][10] Baska ukupno ima oko 3 miliona, od čega oko 2.359.400 u Španiji (većinom u autonomnoj pokrajini Baskiji), a oko 230.200 u Francuskoj. Govore baskijskim jezikom, koji nije srodan drugim jezicima. Svaki četvrti Bask razume baskijski jezik. Baski su starosedeoci Pirinejskog poluostrva.[8]

Baski
Euskaldunak
Baskijska zastava
Ukupna populacija
oko 3 miliona
Regioni sa značajnom populacijom
 Španija2.359.400[1][2]
 Francuska230.200[1]
 SAD57.793[3]
 Kanada7.745[4]
Jezici
baskijski, španski, francuski
Religija
Dominira katolicizam[5]

Baskijskih zajednica ima u Srednjoj i Južnoj Americi, gde su se preselile u 18. veku. Osnova baskijskog etničkog identiteta je baskijski jezik (bask. euskara). To je jedini neindoevropski jezik u zapadnoj Evropi, a poreklo jezika nije potpuno objašnjeno.

Pretpostavlja se da su Baski ostatak neindoevropskog naroda, koji je možda došao sa Kavkaza i koji se posle izmešao sa doseljenim Indoevropljanima. U novije vreme, lingvistika i etimologija pokušavaju da pronađu sličnosti između Baska i kavkaskih naroda. Na primer, Iberija je drevni naziv i za Iberijsko poluostrvo, ali i za teritoriju današnje Gruzije. Veruje se da je Baskija bila klimatski povoljno utočište paleolitskog čoveka za vreme poslednjeg ledenog doba.

Najveći baskijski grad je Bilbao, a ostali veći gradovi su San Sebastijan (na baskijskom Donostija) i Vitorija (na baskijskom Gasteiz).

Endonimi uredi

Baski sebe nazivaju Euskaldunak, a u jednini Euskaldun. Reč je nastala od reči euskara (baskijski jezik) i nastavka -dun, što znači onaj koji ima (ili onaj koji govori), tako da termin Euskaldunak znači onaj koji govori baskijski. Slična reč Euskotar označava stanovnika Baskije bez obzira koji jezik govori.

Jezik uredi

Baski govore baskijskim jezikom koji nije srodan drugim jezicima, i svrstan je u jezičke izolate. Danas ima oko 2,3 miliona ljudi koji se služe baskijskim jezikom. Baski se služe latinicom. Baskijski i etrurski jezik su jedini jezički izolati u Evropi.[11]

Prema nekim mišljenjima, baskijski jezik je srodan jezicima južnog Kavkaza (i to naročito gruzinskom), dok prema drugim mišljenjima, baskijski jezik vodi poreklo od starog iberijskog jezika kojim se govorilo na području Pirinejskog poluostrva, a veruje se da je iberijski jezik sa područja severne Afrike. Baskijskim jezikom se služi svega 28,4% Baska u celoj Baskiji.

Veruje se da je srodan gruzinskom jeziku jer u oba jezika ima nastavka -dze u nazivima mesta. Takođe ima nekih reči koje se isto izgovaraju, a imaju različito značenje.

Većina Baska ne govori samo baskijski, već govori i jezike zastupljene u svojoj okolini. Baskijski jezik je jedini neindoevropski jezik u zapadnoj Evropi.

Religija uredi

Baski su većinom katoličke veroispovesti. Baski su primili hrišćanstvo između 4. i 5. veka, pa su oni bili možda bili jedni od prvih Evropljana koji je prešao na hrišćanstvo. Postoji i manji broj Baska protestanata, koji vode poreklo od porodica koje su prešle na protestantizam sredinom 16. veka. U prošlosti su poštovali boginju Mari, boginju plodnosti.

U današnje vreme oko 85% Baska ispoveda katolicizam, dok ostalih 15% ispoveda ostale religije.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b V. inkesta soziolinguistikoa 2011 [V. Sociolinguistic Survey] (PDF) (na jeziku: baskijski). Vitoria-Gasteiz: Central Publications Service of the Basque Government. 2013. ISBN 978-84-457-3303-5. Pristupljeno 2. 11. 2016. 
  2. ^ „INE”. INE. 2013. Arhivirano iz originala 07. 11. 2014. g. Pristupljeno 5. 11. 2014. 
  3. ^ „Census 2000: Table 1. First, Second, and Total Responses to the Ancestry Question by Detailed Ancestry Code: 2000” (XLS). U.S. Census Bureau. 22. 1. 2007. Arhivirano iz originala 23. 7. 2017. g. Pristupljeno 2. 11. 2016. 
  4. ^ „Canada Census Profile 2021”. Census Profile, 2021 Census. Statistics Canada Statistique Canada. 7. 5. 2021. Arhivirano iz originala 3. 1. 2023. g. Pristupljeno 3. 1. 2023. 
  5. ^ Estadísticas Enseñanzas no Universitarias – Resultados Detallados – Curso 2007–2008, Ministry of Education, educacion.es – Compiled by Fernando Bravo. FP: Formación Profesional (Vocational training).
  6. ^ „Basque”. Britannica Online for Kids. Arhivirano iz originala 11. 3. 2016. g. Pristupljeno 16. 3. 2013. 
  7. ^ „Basque”. Oxford Reference online. Arhivirano iz originala 24. 9. 2015. g. Pristupljeno 3. 11. 2016. 
  8. ^ a b Totoricaguena, Gloria Pilar (2004). Identity, Culture, and Politics in the Basque Diaspora. University of Nevada Press. str. 59. ISBN 978-0-87417-547-9. Pristupljeno 3. 11. 2016. 
  9. ^ Günther, Torsten; et al. (2015). „Ancient genomes link early farmers from Atapuerca in Spain to modern-day Basques”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 112 (38): 11917—11922. Bibcode:2015PNAS11211917G Proverite vrednost parametra |bibcode= length (pomoć). PMC 4586848 . PMID 26351665. doi:10.1073/pnas.1509851112 . 
  10. ^ Bycroft, Clare; et al. (2019). „Patterns of genetic differentiation and the footprints of historical migrations in the Iberian Peninsula”. Nature Communications. 10 (1): 551. Bibcode:2019NatCo..10..551B. PMC 6358624 . PMID 30710075. doi:10.1038/s41467-018-08272-w. 
  11. ^ „Basque sociolinguistics”. Eke.eus. Pristupljeno 2019-10-21. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi