Biocentrizam (grč. βίος, „живот” ; и κέντρον, „центар”) je u ekološkom i političkom smislu, etničko gledište koje širi svojstvenu vrednost svim živim bićima.[1] Bioncentrizam doprinosi shvatanju kako Zemlja funkcioniše prema biološkoj raznovrsnosti. Biocentrizam je suprotan antropocentrizmu, koji se odnosi na vrednost ljudi.[2]

Definicija

uredi

Bioncentrizam obuhvata ceo spektar etničke okoline koji proširuje morlani status bića na celu životnu okolinu.[3] Biocentrizam poziva na ocenjivanje odnosa čoveka sa prirodom.[4]

Biocentizam je podeljen na četiri glavna stuba:

  • Ljudi i sve ostale vrste članovi su zemaljske zajednice.
  • Sve vrste su deo međuovisnosti (bilo koja negativna akcija koja utiče na neku vrstu uticaće i na drugu).
  • Svi živi organizmi sprovode svoje „dobro” i na svoj način.
  • Ljudska bića nisu superiorna drugim živim bićima.[5]

Odnos sa životinjama i prirodom

uredi

Biocentizam pojedine vrste gleda kao deo biosfere. On uočava posledice smanjenja biološke razlikosti koje mogu biti svrstane na mali ili veliki nivo. Etičke tačke biocenizma se podstiču pomoću biosfere u kojoj živimo i koja zavisi od razlikosti našeg zdravlja.

Reference

uredi
  1. ^ „Les éthiques environnementales”. cairn.info (na jeziku: francuski). Pristupljeno 7. 6. 2020. 
  2. ^ „Biocentrism | ethics”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 6. 2020. 
  3. ^ Yu, Mouchang Yu. BIOCENTRIC ETHICAL THEORIES (PDF) (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 6. 2020. 
  4. ^ „Revolutionary Ecology”. www.judibari.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 6. 2020. 
  5. ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org (na jeziku: engleski). 19. 4. 2014. Arhivirano iz originala 19. 04. 2014. g. Pristupljeno 7. 6. 2020. 

Literatura

uredi