Bitka kod Božea, koja se odigrala 22. marta 1421. godine između kraljevine Engleske na jednoj, i francusko-škotskog saveza na drugoj strani, predstavlja veliki poraz za Engleze u Stogodišnjem ratu. Englesku vojsku je predvodio Tomas od Lankastera, prvi Vojvoda od Klarensa.[1] Francusko-škotske snage su bile pod vođstvom Džona Stjuarta, drugog grofa od Bjukana, kao i Sira de Lafajeta, francuskog konetabla u to vreme. Smatra se da je Lankaster okupio oko deset hiljada ljudi, naspram šest hiljada saveznika.

Bitka kod Božea
Deo Stogodišnjeg rata
Vreme22. mart 1421.
Mesto
Ishod Francusko-škotska pobeda
Sukobljene strane
Engleska kraljevina
Francuska kraljevina, Škotska kraljevina
Komandanti i vođe
Tomas od Lankastera Džon Stjuart, Sir de Lafajet
Jačina
6.000 5.000
Žrtve i gubici
700 30

Pozadina uredi

Francuska je od 1407. bila zahvaćena građanskim ratom Armanjaka i Burgunđana, dva ogranka vladajuće dinastije. Posle pobede Henrija V kod Azenkura (25. oktobra 1415), Englezi su do početka 1419. zauzeli Normandiju i severne pokrajine Francuske i prodrli sve do Pariza, koji je od maja 1418. bio u rukama Burgunđana. Nakon što je njihov vođa, Žan Neustrašivi, ubijen na pregovorima sa prestolonaslednikom Šarlom, vođom Armanjaka (kod Montroa), Burgunđani su decembra 1419. u Ruanu sklopili savez sa Henrijem V. Zatim, 21. maja 1420. su u ime maloumnog kralja Šarla VI potpisali mir u Troau, kojim su, u suštini, predali Francusku Henriju V: prestolonaslednik Šarl je razbaštinjen (proglašen kopiletom), a francuski kralj priznao je Henrija za svog naslednika.[1]

Međutim, stranka Armanjaka na čelu sa prestolonaslednikom Šarlom nije priznala mir u Troau: njih je podržavao veći deo Francuske južno od Loare, i mnoga vlastela i gradovi u severnoj Francuskoj. Da bi postao stvarni kralj Francuske, Henriju je predstojala duga i iscrpljujuća borba za osvajanje brojnih armanjačkih utvrđenih uporišta po čitavoj Francuskoj.[1]

Bitka uredi

Početkom 1421. Tomas, vojvoda od Klarensa, brat Henrija V, sakupio je u Normandiji, po nekim izvorima, oko 6.000 ljudi i krenuo u Anžu. Istovremeno je prestolonaslednik Šarl, novcem pokrajina naklonjenih Armanjacima, sakupio kod Božea najamničku vojsku od oko 5.000 ljudi. Vojvoda od Klarensa okrenuo se protiv te armanjačke vojske. Težeći brzom ishodu, postupio je suprotno pravilima engleske taktike. Ne sačekavši strelce, ustremio se sa konjicom i razbio francusku prethodnicu, ali je u sudaru sa njihovom glavninom pretrpeo poraz. [1]

Posledice uredi

U toj bici (21. februara 1221) poginulo je preko 700 Engleza, dok su Francuzi imali samo oko 30 poginulih. Bitka nkod Božea pokazala je da su u konjičkim sudarima Francuzi i dalje bili nadmoćniji, uprkos nizu poraza pri napadima na utvrđene položaje engleskih strelaca (kod Poatjea, Kresija i Azenkura). Ta pobeda omogućila je prestolonasledniku Šarlu da opsedne Šartr i sklopi tajni savez sa vojvodom Bretanje, ali Šarlovu vojsku potukao je 30. avgusta 1421. vojvod Burgundije kod Mans-an-Vimea (franc. Mans-en-Vimeu). Henri V je u maju 1422. uspeo da zauzme Mo i uđe u Pariz, ali bila je to njegova poslednja pobeda - umro je 3 meseca kasnije, ostavivši vlast svom osmomesečnom sinu Henriju VI. U oktobru iste godine umro je i Šarl VI, a prestolonaslednik se proglasio za kralja kao Šarl VII i nastavio borbu protiv Engeza i Burgunđana.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 9), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1975), str. 162