Bitka kod Brajtenfelda (1631)
Bitka kod Brajtenfelda odigrala se 17. septembra 1631. godine između Protestantske unije (Švedska i Saksonija) i Katoličke lige (Sveto rimsko carstvo, Kraljevina Ugarska). Bitka je deo Tridesetogodišnjeg rata i završena pobedom Švedske i protestanata.[1]
Bitka kod Brajtenfelda | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Tridesetogodišnji rat | |||||||
Gustav Adolf u bici kod Brajtenfelda | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Švedsko carstvo Saksonija |
Sveto rimsko carstvo Kraljevina Ugarska | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Gustav II Adolf | Johan Tili | ||||||
Jačina | |||||||
39.000 75 topova[1] |
36.000 26 topova[1] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
preko 100[a][1] | 18.000[b][1] |
Suprotstavljene snage
urediŠveđane i Saksonce predvodio je Gustav II Adolf, a Katolike Johan Tili. Snage su bile prilično izjednačene; saveznici su imali oko 39 000 ljudi, a Tili 36 000 od čega 11.000 konjanika. U artiljeriji su saveznici bili znatno jači: 75 prema 26 oruđa. Švedske trupe bile su bolje od carskih, a ove od saksonskih.[1]
Bitka
urediU prvoj fazi bitke carevci su razbili Saksonce, koji su se nalazili na levom krilu savezničkog rasporeda. Porazu Saksonaca znatno su doprineli laki konjanici iz Hrvatske. Poraz Saksonaca doveo je Šveđane u krizu koju su ipak pretvorili u pobedu, zahvaljujući kvalitetu svoje vojske, njenoj vatrenoj moći, manevarskoj sposobnosti, a i celishodno raščlanjenom borbenom poretku koji je omogućavao sadejstvo vatre i pokreta konjice i pešadije. Bio je to prvi sudar između dinamične i elastične švedske taktike i glomazne španske, čiji je glavni izraz bio masovni udar pešadije. Carevci su izgubili oko 18.000 ljudi, od toga 10.000 poginulih; Šveđani samo 100, a Saksonci nešto više.[1]
-
Bitka kod Brajtenfelda
Napomene
urediVidi još
urediReference
urediLiteratura
uredi- Vojna enciklopedija, tom 1 (789)