Bogorodice djevo je kratka hrišćanska molitva Bogorodici (Djevi Mariji). Obično je izvode pojci na liturgijama i bogosluženjima u pravoslavnim crkvama i manastirima.

Molitva na crkvenoslovenskom jeziku

Molitva na srpskom jeziku glasi:[1]

Bogorodice djevo, raduj se,
blagodatna Marijo,
Gospod je s tobom;
blagoslovena si ti među ženama,
i blagosloven je Plod utrobe Tvoje,
jer si rodila Spasitelja duša naših.

Original grč. Θεοτόκε Παρθένε, χαῖρε, κεχαριτωμένη Μαρία, ὁ Κύριος μετὰ σοῦ. εὐλογημένη σὺ ἐν γυναιξί, καὶ εὐλογημένος ὁ καρπὸς τῆς κοιλίας σου, ὅτι Σωτήρα ἔτεκες τῶν ψυχῶν ἡμῶν[2]

Istorija

uredi

Prema arhiepiskopu Averkiju postojalo je mišljenje o autorstvu svetog Kirila Aleksandrijskog.[3]

Prototip ovog tropara nalazi se u spomen molitvi (za transupstancijaciju svetih darova) na drevnoj liturgiji apostola Jakova. U njenom najstarijem sačuvanom spisku (X veka)[4] nalaze se reči: „Zapamti, Gospode, glas arhanđela, govoreći: Raduj se, blagodatna, Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama i blagosloven je plod utrobe tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših“.[5]

Liturgijska upotreba

uredi
 
Pesma Presvete Bogorodice, ton 4 kijevskog pojanja

Na večernjoj molitvi

uredi

Bogorodica djevo, kao tropar večernje u čast nedelje svenoćno bdenije, peva se 4. glasom i, zbog svoje posebne svečanosti, peva se tri puta (izuzetak su službe sa kojima je povezano neko drugo veliko sećanje na primer Nedelja otaca). U petak na večernju bogorodičan vaskrsan vladajućeg glasa. Ako su dva sveta i svaki ima tropar, onda se tropar drugog poji sa slavom, a na: i ninje: bogorodičan po glasu tropara drugog svetog i po danu. Ako je sveti sa velikim slavoslovljem, onda se na: slava i ninje: poji bogorodičan vaskrsan po glasu tropara svetoga. Ako je pred ili poprazništvo Hristovog ili Bogorodičnog praznika, onda se na: slava i ninje poji tropar predprazništva, odnosno praznika.[6]

Napomena: Na večernji se uzima najviše tri tropara računajući i bogorodičan.

U jutarnjim molitvama

uredi
 
Ikona Blagoveštenje Bogorodici, Narodni muzej Srbije.

„Bogorodice Djevo...“ čita se i na kraju svakodnevnih kućnih ili kelijskih jutarnjih molitvi svih pravoslavnih vernika. U kratkom „Serafimskom pravilu“, Prepodobni Serafim Sarovski je blagoslovio svojim duhovnim čedima da uvek kada čine litijski vhod po Kanavki, čitaju 150 puta Bogorodice Djevo... Bogorodičino pravilo, koje sadrži celokupni zemni život Presvete Majke Božije, podeljeno je na 15 stupnjeva, po najvažnijim događajima iz Njenog života. Po otkrivenju same Bogorodice, ispunjavanje ovog Pravila važnije je od Akatista, i ko ovo Pravilo ispunjava biva pod naročitim pokroviteljstvom Carice Nebesne.[7]

Pobožni običaji

uredi
  • Pre jela, pevanja / čitanja Gospodnje molitve „Oče naš“ preporučuje se dodavanje molitve „Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo“.
  • Tokom dugih litija krsta i masovnih hodočašća, poklonici često pevaju Isusovu molitvu koja se lako pamti i ovu pesmu Presvete Bogorodice. „Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo“.
  • Posle pojanja tajnog stiha na Liturgiji, mirjani koji se pričešću slušaju reči pravila za sveto pričešće, besede, pouke za praznik koji se dogodio, u životu svetaca ili pevaju poznate himne, vrlo često „Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo“.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Bogorodice djevo, raduj se blagodatna Marijo”. Arhivirano iz originala 10. 04. 2021. g. Pristupljeno 09. 04. 2021. 
  2. ^ „Grčki tekst Bogorodice Djevo”. 
  3. ^ Cerkovnыe pesnopiscы
  4. ^ Mihail Skaballanovič. „Bogorodice Devo”. web.archive.org. Arhivirano iz originala 30. 10. 2007. g. Pristupljeno 09. 04. 2021. 
  5. ^ Žitija Svetih. „Blagoveštenje Presvetoj Bogorodici”. www.voanerges.rs. 
  6. ^ Mali Tipik sa TroParima Kondacima i Katavasijama
  7. ^ Bogorodičino pravilo

Literatura

uredi
  • Pravoslavni molitvenik; izdavač: „Pravoslavac“ pri hramu u Lincu; Urednik: Dragan Mićić, protonamesnik

Spoljašnje veze

uredi