Brabant
Brabant bivša pokrajina Belgije rasprostranjena u središnjem djelu zemlje. Zauzima brežuljkasto područje između rijeka Meza i Šelda.
Razvijena industrija, zemljoradnja i stočarstvo.
Površina Brabanta: 3,371 km².
Stanovništvo: 2,243,000 stanovnika (1990).
Pokrajina Brabant je 1995. podjeljena na tri dijela: Flamanski Brabant, Valonski Brabant, region glavnog grada Brisela.
Istorija uredi
Brabant je istorijska pokrajina koja je obuhvatala današnje belgijske pokrajine bivšeg Brabanta i Antverpen i holandsku pokrajinu Sjeverni Brabant.
Nakon sloma Zapadnog rimskog carstva to su područje zauzeli Salijski Franci. U drugoj polovini 9. vijeka Brabant je sa Lorenom pripao Istočnofranačkoj državi, a 1190. godine grofovi od Levena postaju vojvodama od Brabanta. U Brabantu se u srednjem vijeku intenzivno razvija trgovina i suknarstvo. U 14. vijeku on je poprište borbi obrtničkih cehova s feudalcima, u toku kojih dolazi do emigracije suknara u Italiju i Englesku. U 15. i 16. vijeku Brabant je bio žarište jake kulturne i umjetničke aktivnosti (univerzitet u Levenu već 1425. godine). Godine 1430. definitivno je pripao Burgundiji, a od 1477. u vlasti je Habsburgovaca sve do 1648, kad je njegov sjeverni dio pripao nezavisnoj Ujedinjenoj Nizozemskoj, a južni dio španskoj Nizozemskoj, odnosno (od 1714) austrijskoj Nizozemskoj. 1830. godine Brabant je podijeljen: pokrajine Antverpen i Brabant sa Briselom pripale su Belgiji, a Sjeverni Brabant Nizozemskoj.[1]
Izvori uredi
- ^ Opća Enciklopedija Jugoslavenskog Leksikografskog zavoda, knjiga 1, Zagreb 1977