Брезова губа

Brezova guba ili brezov trud (lat. Piptoporus betulinus ) je jedna od poznatijih lignikolnih vrsta i kao što joj samo ime kaže raste gotovo isključivo na brezi (Betula sp) gde izaziva mrku trulež. Uglavnom je jednogodišnja vrsta. Naseljava severnu zemljinu hemisferu. Pojavljuje se najčešće od juna do oktobra. Saprofitna i parazitska vrsta.

Brezova guba
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. betulinus
Binomno ime
Piptoporus betulinus


Opis plodnog tela

uredi

Plodno telo je kopitast kao i kod truda (lat.Fomes fomentarius) ili stepeničast prečnika 8-16 cm, debljine 2-5 cm od gore gledajući polukružnog oblika. Na stablu stoji vodoravno, a pričvršćen je za podlogu kratkom i čvrstom drškom. Gornja površina je glatka, a sa starošću gljive dobija pukotine i brazde.Gornja kožica je siva ili smeđa, kasnije izbledi i na krajevima biva raspucala. Meso je u početku mekano i sočno, zatim želatinasto, da bi na kraju postalo plutasto. Cevčice su bele i kratke i lako otpadaju sa mesa starijih primeraka gljiva.Pore su sitne i obično ih je 4-5 komada na 1 mm. Kiselkastog je ukusa i neprijatnog mirisa.

Mikroskopija

uredi

Bele do krem boje, glatke, okruglaste do blago uglaste, sitne, hijaline. Dimenzije spora su 5-7 x1,5-2 µm

Otisak spora

uredi

Otisak je bele boje.

Jestivost

uredi

Nije jestiva mada se veruje da ima određena lekovita svojstva i moguću primenu u medicini.[1]

Slične vrste

uredi

Lako prepoznatljiva pre svega zbog podloge na kojoj raste i gotovo da nije moguće da se zameni sa nekom drugom vrsto

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Capasso, Luigi (1998). „5300 years ago, the Ice Man used natural laxatives and antibiotics”. The Lancet. 352 (9143): 1864. PMID 9851424. S2CID 40027370. doi:10.1016/S0140-6736(05)79939-6. 

Literatura

uredi
  • Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Uzelac B. BGV Logic Beogad, 2009.
  • Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
  • Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
  • Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997
  • http://www.first-nature.com

Spoljašnje veze

uredi