Википедија:Uživo/nedelja, 11. april 2010.

S obzirom na veoma mali odziv dana (ja, Mihajlo i Goran), a i zbog toga što nisam pravio beleške, pa pišem ovde iz sećanja, današnji izveštaj neće biti dugačak.

Najpre sam došao ja i čekao nekih pola sata da se neko drugi pojavi. Prvo je došao Mihajlo sa Pepsijem u kesi. Ali, pošto nismo imali čaša, otišao je da kupi i njih i na tom svom putu naleteo na Gorana, koji se upravo kretao ka tribinskoj sali. Sastanak smo završili oko 5:20, jer sam ja morao na kolokvijum. Sa Goranom sam se prošetao do Mašinskog fakulteta, dok je Mihajlo otišao svojim putem. Kasnije sam, oko 5:50, dobio SMS od Nikole, koji je upravo došao u prazne prostorije DOB-a.

Danas smo pričali o Goranovom putu za Berlin krajem nedelje zbog sastanaka Vikimedijinih ogranaka – od toga kako će i kada putovati, šta treba da očekuje od samog sastanka, koje ljude da očekuje tamo, šta treba da kaže u ime Vikimedije Srbije i kakve stavove da u njeno ime zauzme. Pričali smo i o potencijalnim novim administratorima, jer sam zaključio da se slabo radi na održavanju Vikipedije u poslednje vreme. Takođe smo spomenuli, valjda, i još neka skorašnja dešavanja sa Njikipedije, ali u mnogo manjim razmerama nego što to obično činimo. Kvalitet srpske Vikipedije u pogledu prosečne dužine članaka opao je u poslednje vreme i to treba popraviti!

E sad, glavni deo sastanka otišao je na postavljanje i rešavanje logičkih problema. Goran je postavio par logičkih problema i dao nam uputstva da ih rešavamo, ali Mihajlo i ja nismo imali volje da se previše upuštamo u problematike. Međutim, među problemima se našao i Problem Montija Hola, pored koga smo proveli dugo vremena. Naime, problem glasi ovako:

Igrač učestvuje u igri na sreću, gde postoje troja vrata; samo iza jednih vrata je automobil, a iza ostalih nema ničega. Igrač odabira jedna vrata, a voditelj, koji zna šta je iza vrata, otvara neka druga vrata iza kojih nema ničega. Tada voditelj postavlja pitanje: "Da li želite da promenite mišljenje u vezi sa vratima?" (odnosno da li želite da odaberete preostala neotvorena vrata umesto prvobitno odabranih) Postavlja se pitanje da li je u interesu igrača da promeni izbor ili ne

Većina ljudi bi pretpostavila da je u tom trenutku sve jedno da li se menja izbor ili ne, ali matematička teorija, a i malo bliža inspekcija problema, dokazuju da ima velike razlike!

Na današnjem sastanku, uglavnom je Goran pokušavao da ubedi Mihajla da ovde postoji paradoks u kome je naizgled logično rešenje zapravo pogrešno. Naime, rešenje diktira da je uvek bolje promeniti izbor, jer se time udvostručuju šanse za dobitkom. Bajesova formula takođe to lako pokazuje. Međutim, zbog nevernog Mihajla (:D) smo se dogovorili da napravim mali simulator koji bi pokazao da je rešenje stvarno tačno (ako već opširan članak na ennjiki nije dovoljan). Na kraju je, pre nego što sam napravio simulator, Mihajlo ipak prihvatio rešenje, ali red je da pokažemo i ostalima o čemu se radi.

Iako nije deo sastanka, ovo što sledi je epilog sastanka i, u nedostatku boljeg teksta za ovaj izveštaj, prilažem moje beleške sa izrade simulatora. :) Ceo kod nalazi se ispod:

import random

doors = [0, 1, 2]
cycles = 10000

change = 0
nochange = 0

for i in range(0, cycles):
 carposition = random.choice(doors)
 pick = random.choice(doors)
 if pick == carposition: nochange += 1
 else: change += 1

print "change of heart = " + str(change*100./cycles) + "%"
print "no change of heart = " + str(nochange*100./cycles) + "%"

Poenta je da kada igrač izabere neka vrata, postoje dva slučaja: da je pogodio vrata sa kolima i da nije pogodio. Ako je pogodio (za šta postoji 33.33% šanse) i ako koristi taktiku da ne menja mišljenje, on će dobiti auto (ako promeni mišljenje, neće ga dobiti). Dakle, plus jedan poen za onog ko ne menja mišljenje. Međutim, ako nije pogodio u prvom izboru (za šta postoji 66.67% šanse), kada se otvore vrata iza kojih nema ničega, onaj koji menja mišljenje će dobiti nagradu, dok onaj koji zadržava izbor neće dobiti ništa, jer je prvobitno izabrao pogrešna vrata. Iz gornjeg algoritma/koda jasno je da samo u jednom od tri slučaja onaj koji ne menja izbor dobija, a u ostalim slučajevima dobija onaj koji menja mišljenje. U kodu je namešteno da se izbor vrši 10 hiljada puta, što je dovoljno blizu beskonačnosti da ogled ima smisla. Rezultati simulacije nisu nimalo začuđujući za višestruka pokretanja programa:

felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 66.38%
no change of heart = 33.62%
felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 66.56%
no change of heart = 33.44%
felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 65.74%
no change of heart = 34.26%
felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 66.29%
no change of heart = 33.71%
felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 67.73%
no change of heart = 32.27%
felix@hyper$ python mhp.py
change of heart = 66.66%
no change of heart = 33.34%

Pozdrav od mene do maja. --filip ██ 11:04, 12. april 2010. (CEST)[odgovori]