Viktor Branford (1863-1930) je bio britanski sociolog. On je osnovao Društvo sociologa i postao počasni član društva sociologa Amerike, koje sada nosi naziv Američko sociološko udruženje.

Viktor Branford
Datum rođenja(1863-09-25)25. septembar 1863.
Mesto rođenjaUndlVelika Britanija
Datum smrti22. jun 1930.(1930-06-22) (66 god.)
Mesto smrtiHejstingsUjedinjeno Kraljevstvo

Biografija uredi

Vikotr Verasis Branford je rođen u Undlu, Nortamptonšajer, 25. septembra 1863.[1] Njegov otac bio je Viliam Katon Branford (1837-1891), koji je radio kao veterinar - hirurg u Undlu. Pored Viktora, Biliam Branford imao je i ćerku Meri En Kičen (1861-1907) i još tri sina Lionel Viliam Ernest Katon (1866-1947), Benčara Bertand Patrik (1868-1944) i Džon Federik Kičen (1869-1946). Branford počinje svoje školovanje u lokalnoj školi, ali zbog selidbe svoje porodice u Edimburg 1869. se prebacuje na koledž Daniel Stjuart. Razlog preseljenja je bilo očevo zapošljenje na mestu profesora na veterinarskom koledžu u već pomenutom gradu.

Dok je učio na univerzitetu Edinburg, Viktor je bio pod uticajem harizmaticnog Patrik Gedes, koji je radio kao demonstrator na naučnom fakultetu na univerzitetu. Odnos sa Gedesom mu je odredio pravac  života i doveo do njegovog celoživotnog posvećenja razvoju sociologije.

Radeći kao novinar u Dandiju upoznao je Matildu Elizabet Stjuart (1852-1915), udovicu Džejmsa Stjuarta, urednika "Dandi Advertajzora". Viktor se oženio sa Matildom 1897. Branfordovi su živeli u Ameršemu kod je Viktor radio kao računovođa u Londonu. Brak nije potrjao i Viktor je obezbedio razvod pod Američkim zakonom u Goldfildu, Nevadu 1910.[2] Branford je već upoznao Sibli Garni, aktivistkinji u zadruzi i pokretu Garden Gradova. Oni su se venčali te iste godine. 

Kada nisu bili u Sjedinjenim Američkim Državama, Banfordovi su živeli u predgrađu Hampsted Gardena, gde je Garni Drajv bio tako nazvan u znak sećanja na Siblinu požrtvovanost oko građenja predrađa. Usvojili su dva dečaka 1912. godine iz porodice koja nije mogla da brine o njima. Dečaci su se zvali Arčer Robert Branford i Hju Sidni Branford. Porodica se preselila u Ričmond, London 1920. godine, uzimajući letnju kuć u Nju Miltonu, Hempšir. Konačno su ustalili u Hastingsu 1921. godine. I Viktor i Sibli su bili ozbiljno bolesni 1920-ih godina. Sibli je umrla 1926. a Viktor 1930.

Viktorova sestra Meri postala je glumica i udala se za glumca Džozefa Frederika Pavela, poznatog profesionalno kao Džoinson Pavel koji je učestetvao u filmu Ubistvo (1930) Alfreda Hičkoka. Lionel i Džon su se se zamonašili, dok je Benčara bio predcednik tehničke škole u Sanderlendu, a posle je bio Sektorski Inspektor za matematiku u Londonskom Opštinskom Savetu. Merin sin Frederik Viktor Branford je postao poznati pesnik.

Poslovna interesovanja i karijera uredi

Branfordova kratka novinarska karijera je bila ispraćena osnivanjem računovodskog partnerstva sa Džonom Rosom, još jednim bivšim Gedesovim studentom. Radeći iz kancelarije u Edinburgu i Londonu, Viktor i Džon su pokušali da vode katoličke finansije Patrika Gedesa i da naprave jaku firmu. Viktor je došao u kontakt sa argentinskim poslovnim čovekom koji je bio povezan sa argentinskom severnoistočnom železnicom 1905. i njenim proširenjem u Paragvaj. U isto vreme, postao je povezan sa finansiranjem telefonskog i železničkog razvoja na Kubi. 

Promovisanje sociologije i sociloškog društva uredi

Viktorovo učešće u sociologiji je počelo u periodu njegove saradnje sa Patrikom Gedesom tokom letnje škole u Edinburgu od 1892. do 1895. i tokom njegove povezanosti sa radom u "Outlook Tower". [3]Sa Gedesom, Branford je prvo pokušao da osnuje Goeografski Institut, ali uskoro je to promenio i osnovao edinburšku školu sociologije. Kako su obojca postali više uključeni u poslovne i intelektualne aktivnosti u Lonodnu, predložili su da se osnuje sociološko drustvo 1903. godine. Za finansijsku pomoć su kontaktirali Gedesovog projatelja i podržavaoca, Škotskog političara, Martina Vajta. Sociološko društvo je spojilo regionalna i građanska interesovanja sa Gedesom i njegovim podržavaocima Eugeniksa i niza različitih naučnika društva, filozofa i političara. To je dovelo do objavljivanja Socijalnog pregleda i produkcije nekolicine knjiga i pamlfeti. [4]

Društvo sociologa je imalo loš odnos sa profesionalnom sociologijom koja se pojavila u londonskoj školi ekonomije pod vodstvom Lenarda Trelavnia Hobhausa i Morisa Ginsberga. Posle smrti Branforda i Gedesa društvo sociologa je postalo većim delom neefikasno i pod kišobranom Instituta za socilogiju njihove aktivnosti se se značajno smanjile. Ostaci društva sociologa su prebačeni u Kil Univerzitet.

Sociloški pogledi uredi

Branford i Gedes su zajedno radili na razvoju pogleda na koren socilogije u idajama Avgusta Komtea i Frederica L Pleja.[5] Dok se Gedes koncetrisao na građanske i regionalne probleme, Branford se usresređivao više na "čistu psihologiju" nego na generalnu teoriju. Oni su ovo ujedinili sa Komteovim pogledom na ulogu sociologije u društvenoj obnovi i promovisali su politiku "Trece Alternative" između liberalizma i kolektivizam. 

Veći objavljeni radovi Viktora Branforda uredi

  • Branford, Viktor 1903. Osnova i upotreba reči "sociologija" i veza sociologije sa drugim naukama i praktičnim problemima. Američki Žurnal o Sociologiji 9, 2: 145-162.
  • Branford, Viktor 1904. Osnivači sociologije. Američki Žurnal o Sociologiji 10, 1: 94-126.
  • Branford, Viktor 1912. Sveti Kolumba : Učenje o društvenom nasleđu i duhovnom rezvoju. Edinburg : Patrik Gedes i Kolege.
  • Branford, Viktor 1914. Interpretacije i predskazanja : Učenje o preživljavanju i tendencijama savremenog društva, Njujork. Mičel Kenerli.
  • Branford, Viktor 1923. Nauka i svetost : Učenje o naučnom prilazu zajedništvu. London : L Plej Haus Pres i Viliam i Nargate.
  • Branford, Viktor 1924. Žive religije : Preklinjanje za veći modernizam. London : Viliam i Norgate.
  • Branford, Viktor i Gedes, Patrik 1917. Dolazeća vladavina. London : Viliam i Norgate.
  • Branford, Viktor i Gedes, Patrik 1919. Naše društveno nasleđe. London : Viliam i Norgate.


Reference uredi

  1. ^ This discussion draws on Envisioning Sociology: Victor Branford, Patrick Geddes, and the Quest for Social Reconstruction, John Scott and Ray Bromley, New York: SUNY Press, 2013, which contains a full list of primary and secondary sources.
  2. ^ Records of County Divorce Courts, Goldfield, Nevada.
  3. ^ Scott, John 2007 The Edinburgh School of Sociology Journal of Scottish Thought 1, 1.
  4. ^ Scott, John and Husbands, Christopher T. 2007.
  5. ^ Defries, Amelia 1928.

Spoljašnji izvori uredi