Vilijam I Šamplit

Vilijam I Šamplit (franc. Guillaume de Champlitte; oko 1160 - 1209), bio je učesnik Četvrtog krstaškog rata i prvi knez Ahaje. Vladao je od 1205. godine do svoje smrti.

Vilijam I Šamplit
Lični podaci
Datum rođenja1160te
Datum smrti1209
Mesto smrtiApulija,
Porodica
RoditeljiOdo I Šamplit
Prethodnik-
NaslednikŽofroa I Vilerden

Biografija uredi

Vilijam je bio sin Odoa I Šamplita, vikonta Dižona, i Sibile. Njegova prva žena, Alisa, podsticala ga je da daruje cistercitski manastir u Ubrivu za dušu svog mlađeg brata Iga (1196). Kasnije se oženio Elizabetom od Mont-Sen-Žena, ali su se razveli 1199. godine. Vilijam i njegov brat Odo II Šamplit su se pridružili Četvrtom krstaškom ratu septembra 1200. godine u Sitou. Vilijam je jedan od potpisnika martovskog ugovora (1203) kojim su krstaši i Mlečani podelili još uvek neosvojeno Vizantijsko carstvo. Papa Inoćentije III ekskomunicirao je sve učesnike opsade Zadra 1202. godine. Krstaši 13. aprila 1204. godine osvajaju Carigrad. Sastala se skupština od šest Mlečana i šest krstaša koji su izabrali cara novoosnovanog Latinskog carstva. Bio je to Balduin Flandrijski. Vilijam se priključio Bonifaciju Monferatskom koji je, nezadovoljan dodeljenim posedima oko Nikeje, krenuo u osvajanje Soluna koga je odredio za prestonicu novoosvojene Kraljevine. Odatle je Bonifacije preduzimao prodore ka srednjoj i južnoj Grčkoj. Početkom 1205. godine Vilijam i njegov stari prijatelj Žofroa I Vilerden pokreću ofanzivu ka jugu. Gotfrid je već osvojio delove Mesenije. Bonifacije je osvojene teritorije na Peloponezu dodelio Gotfridu i Vilijamu kao feud. Gotfrid je učinio omaž Vilijamu zajedno sa sto svojih vitezova. Iz Nafplia su preduzeli pohod ka severu, prema Korintskom zalivu. Vilijam je od svog brata nasledio posede u Francuskoj (1208). Umro je sledeće godine na putu ka Apuliji.

Literatura uredi