Виридијана

Viridijana (šp. Viridiana) je film u režiji španskog reditelja Luisa Bunjuela iz 1961. godine.[1] Sam film se delimično zasniva na romanu iz 1985. godine pod nazivom Alma, Benita Pereza Galdosa.[2] Smatra se za jedno od najkontroverznijih Bunjuelovih filmskih ostvarenja, budući da vrlo oštro kritikuje Rimokatoličku crkvu. Neko vreme je bio zabranjen u Španiji.[3] Iste godine kada je film izašao dobio je Zlatnu palmu na Kanskom filmskom festivalu.[4]

Viridijana
Glavna glumica filma Viridijana
Izvorni naslovViridiana
Žanrkomedija, drama
TvoracLuis Bunjuel
RežijaLuis Bunjuel
ScenarioGustavo Alatriste
Glavne ulogeSilvija Pinal

Fransisko Rabal Fernando Rej

Margarita Lozano
Godina1961.
Trajanje90 minuta
ZemljaŠpanija Meksiko
Jezikšpanski
IMDb veza

Radnja uredi

Pre nego što se odluči da položi zahtev i postane časna sestra, Viridijani je naređeno da poseti svog jedinog rođaka, teču koji ju je finansijski potpomagao tokom školovanja. Pomenuti rođak jeste don Haime, povučen stariji čovek koji poseduje imanje, a pomoć u radu mu pruža služavka Ramona.

Tokom poslednje noći na imanju svog teče, don Haime otkriva da je njegova žena, njena ujna umrla na bračnom krevetu tokom prve bračne noći, a uz to takođe govori da ga Viridijana izuzetno podseća na svoju ženu. On potom zahteva od Viridijane da obuče tetkinu venčanicu i veo koji je čuvao od same bračne noći. Nakon što joj stavi opijum u kafu, odnosi je u krevet i na ivici je silovanja svoje rođake, ali na kraju ga samokontrola odvrati od toga.

Narednog jutra don Haime joj govori da se više ne može vratiti u samostan budući da više nije devica. Bez obzira na njeno negodovanje i odbijanje da to prihvati kao činjenicu, Viridijana pakuje svoje stvari i odlazi. Dok čeka na stanici prevoz, policija nailazi i vraća je natrag na tečino imanje. Zatiču dona Haimea obešenog sa poslednjim pismom u kojem je određeno da sve svoje dragocenosti ostavlja Viridijani i nepriznatom sinu po imenu Horhe.

Potpuno sigurna da više ne može živeti kao časna sestra, Viridijana odlučuje da posveti svoj život i pomaže onima kojima je to potrebno tako što obezbeđuje onima koji nemaju gde da žive krov nad glavom. Horhe, zajedno sa svojom devojkom Lusijom pristiže i odlučuje da sredi zapušteno imanje i daje naznake da želi tajnu vezu s Ramonom. Lusija potom odlazi zbog zavisti prema Viridijani i izdvojenosti od urbanog sveta.

Jedne noći, dok su Horhe i Viridijana poslom u gradu sa služavkom Ramonom, prosjaci obijaju njihovu kuću nakon čega usleđuju vulgarne scene i moralne dekadencije, prilično česte u Bunjuelovim filmovima.[5] Nakon što se Horhe, Viridijana i Ramona vrate kući, većina prosjaka pobegne, ali dva muškarca iz grupe zarobe Horhea i Viridijanu, gde dolazi i do fizičkog povređivanja Viridijane. Na kraju i sama policija dolazi, koju je Ramona pozvala.

Film se završava prilično bunjuelski, vulgarnim scenama i lascivnim motivima.[6]

Uloge uredi

Ime lika u filmu Ime glumca
Viridijana Silvija Pinal
Horhe Fransisko Rabal
don Haime Fernando Rej
Ramona Margarita Lozano
Lusija Viktorija Zini
Rita Teresita Rabal
Ramon Alfonso Kordon
don Amalio Hose Kalvo
El Koho Hose Manuel Martin
Manuel el Poka Luis Eredija
don Zekijel Hoakin Roa
Enedina Lola Gaos
Hose el Leproso Huan Garsija Tijendra
Refugio Milagros Tomas
Pako Hoakin Majol
La Hardinera Palmira Gera
La Erona Alisija Horhe Bariga
El Pelon Sergio Mendisabal

Nagrade i nominacije uredi

„Viridijana” je osvojila dve nagrade i jednu nominaciju.[1]

 
Logo filma „Viridijana”

Nagrade uredi

  • Zlatna palma, 1961. godine.
  • Nagrada Grand Prix, 1962. godine

Nominacija uredi

  • Nominacija za najbolji film u okviru nagrade za najboljih deset filmova.

Reference uredi

  1. ^ Buñuel, Luis (1962-03-19), Viridiana, Silvia Pinal, Francisco Rabal, Fernando Rey, Unión Industrial Cinematográfica (UNINCI), Producciones Gustavo Alatriste, Films 59, Pristupljeno 2024-03-14 
  2. ^ „CVC. Luis Bunuel. Su obra y su tiempo.”. cvc.cervantes.es. Pristupljeno 2024-03-14. 
  3. ^ „Viridiana | Surrealist, Spanish, Comedy | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-14. 
  4. ^ „Criterion Viridiana”. 
  5. ^ „Belle de jour | Surrealist, French Drama, Buñuel | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-21. 
  6. ^ Karetnikova, Inga (1990-08-29). How Scripts are Made (na jeziku: engleski). SIU Press. ISBN 978-0-8093-1380-8. 

Spoljašnje veze uredi