Vrapci (lat. Passeridae) su porodica malih ptica iz reda Passeriformes. Takođe su poznati i kao pravi vrapci, odnosno nose ime kao i rod Passer iz ove porodice.[1] Mnoge vrste vrabaca se gnezde na kućama i zgradama, a pojedine vrste, poput domaćeg ili poljskog vrapca su jedne od najpoznatijih svih divljih ptica. Oni se, pre svega, hrane semenima, ali takođe konzumiraju i manje insekte. Neke vrste sakupljaju hranu po gradovima, poput galebova ili divljih golubova, ali gotovo sve vrste iz ove porodice će rado pojesti gotovo sve u malim količinama.

Vrapci
Mužjak domaćeg vrapca
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Natporodica: Passeroidea
Porodica: Passeridae
Illiger, 1811
Rodovi

Passer
Petronia
Carpospiza
Hypocryptadius
Montifringilla

Opis uredi

Generalno, vrapci su male, debeljuškaste, braon-sive ptice, sa kratkim repom i jakim zdepastim kljunom. Ponekad postoje samo fine razlike između vrsta iz ove porodice. Dužina vrabaca varira od 11,4 do 18 centimetara, a težina od 13,4 do rekordnih 42 grama. Vrapci su fizički slični ostalim pticama koje se hrane semenima, poput zeba, ali imaju zakržljalo leđno spoljno osnovno pero i još jednu više kost u jeziku.[2][3] Ta kost, preglosalna, pomaže da duže zadrže seme u kljunu, te ga ne progutaju celo odmah. Takođe, i na druge načine su se adaptirali jedenju semena, u vidu prehrambenih kanala.[4]

Taksonomija i sistematika uredi

 
Slika crnokrilatih snežnih zeba

Familiju Passeridae je uveo (kao Passernia) francuski polimat Konstantin Samuel Rafinesk 1815.[5][6] Prema klasifikaciji koja se koristi u Priručniku ptica sveta (HBW) glavne grupe vrabaca su pravi vrabci (rod Passer), snežne zebe (tipično jedan rod, Montifringilla), i kameni vrapci (Petronia i bleda kamena zeba). Ove grupe su slične jedna drugoj, i svaka je prilično homogena, posebno Passer.[4] Neke klasifikacije uključuju i vrabce-tkače (Plocepasser) i nekoliko drugih afričkih rodova (inače klasifikovanih među tkačima, Ploceidae)[4] koji su morfološki slični sa rodom Passer.[7] Prema studiji molekularnih i skeletalnih dokaza Jon Fjeldsa i njegovih saradnika, Hypocryptadius cinnamomeus sa Filipina, koji se ranije smatrao belookim, sestrinski je takson vrabaca kako ih je definisao HBW. Prema tome, oni se klasifikuju kao zasebna potporodica unutar Passeridae.[7]

Potporodice uredi

Nekada uključivane u Passeridae uredi

Vrste uredi

Podvrste uredi

Distribucija i stanište uredi

 
Mužjak mesopotamskog vrabca (Passer moabiticus) na jugoistoku Turske.

Vrapci su autohtoni u Evropi, Africi i Aziji. U Ameriku, Australiju i ostale delove sveta, doseljenici su uvezli neke vrste, koje su se brzo prilagodile, posebno u gradovima i degradiranim područjima. Domaći vrapci, na primer, danas naseljavaju čitavu Severnu Ameriku, celu Australiju, osim Zapadne Australije, pojedine delove južne i istočne Afrike, a i veći deo Južne Amerike.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Summers-Smith 2005, str. 17
  2. ^ Bledsoe, A. H.; Payne, R. B. 1991, str. 222
  3. ^ Clement Peter; Harris Alan; Davis John 1993
  4. ^ a b v Summers-Smith J. Denis 2009
  5. ^ Rafinesque, Constantine Samuel (1815). Analyse de la nature ou, Tableau de l'univers et des corps organisés (na jeziku: French). 1815. Palermo: Self-published. str. 68. 
  6. ^ Bock, Walter J. (1994). History and Nomenclature of Avian Family-Group Names. Bulletin of the American Museum of Natural History. Number 222. New York: American Museum of Natural History. str. 157, 252. 
  7. ^ a b Fjeldså, J.; Irestedt, M.; Ericson, P. G. P.; Zuccon, D. (2010). „The Cinnamon Ibon Hypocryptadius cinnamomeus is a forest canopy sparrow” (PDF). Ibis. 152 (4): 747—760. doi:10.1111/j.1474-919X.2010.01053.x. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi