Galaksije po Sejfertu su spiralne ili iregularne galaksije sa sjajnim jezgrom,[1] koje ponekad može da premaši osvetljenost okolnih galaksija. Taj tip aktivnih galaksija dobio je ime po Karlu Kenanu Sejfertu koji je izučavao ovaj tip objekta tokom 1940. godine.[2]

Tip II Galaksije Sejfert

Promena osvetljenosti centralnog jezgra se dešava u periodu manjem od jedne godine što daje objašnjenje da je region koji emituje tu svetlost manji od svetlosne godine. Taj objekat može da se izmeni brže nego što je potrebno da ga svetlost prođe.

Sejferove galaksije karakteriše jezgro koje je ekstremno sjajno i spektarno gledano sačinjeno od veoma sjajnih talasa vodonikovog, azotovog, helijumovog i kiseoničnog. Ti emisioni talasi pokazuju izduženje Dopler što odgovara brzinama stepena od 500 do 4000km/s.[1]

Misli se da su nastali u disku koji okružuje crne rupe. To je potvrđeno kroz efekat da se ne primećuje promena kratkih talasa što potvrđuje da je region iz koga su emitovani veliki - suprotno od dugih talasa koji mogu da variraju u relativno kratkom vremenskom intervalu. Sejfert galaksije pokazuju jaku aktivnost u polju radio, infracrvenom, ultraljubičastom i elektromagnetskom spektru.

Klasifikacija Sejfertovih galaksija

uredi
 
Mesijer 77, jedna od prvih klasifikovanih Sejfertovih galaksija

Istorijski, Sejfert galaksije su bile razvstane u tip 1 i tip 2 po kojima njihov spektar pokazuje istovremeno kratke i duge talase ili samo kratke talase.

Trenutno, u upotrebi je klasifikacija koja se bazira na relativnoj jačini kratkih i dugih elemanata - na primer 1,5 ili 1,9.[3]

Pretpostavlja se da i dugi i kratki talasi dolaze iz istog diska ali smatra se da dugi talasi dolaze iz dubljeg dela diska. Tako da ako je disk gledan na presek unutrašnji, delovi su nevidljivi a vidljivi, su samo kratki talasi. Razlika između galaksija tipa 1 i 2 je verovatno u tome pod kojim uglom se gleda disk. Ako se gleda pod malim uglom uočava se Sejfert 1 a pod većim nagibom uočava se Sejfert 2. Ako bi se galaksija gledala sa lica veovatno bi se moglo registrovati emisija zbog neposredne blizine crne rupe. U tom slučaju spektar je veoma različit pa se govori o blazaru.

Reference

uredi
  1. ^ a b „Galaksija Sejfert”. Pristupljeno 20. 01. 2015. 
  2. ^ „Karl Kenan Sejfert (11. februar 1911-13. jun 1960.”. Pristupljeno 20. 01. 2015. 
  3. ^ „Galaksija Sejfert, D.V. Vidmen”. Astronomsko-astrofizički pregled. Arhivirano iz originala 27. 09. 2015. g. Pristupljeno 20. 01. 2015. 

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi