Galinije (takođe se izgovara i kao Gilunije) je bio jermenski gospodar iz 7. veka, koji je bio jedna od vodećih ličnosti sasanidskog Irana. Tokom tamnovanja Hozroja II bio je zapovednik straže. Galinije je bio sasanidski zapovednik tokom arapskih osvajanja Irana. Bio je zapovednik straže pod Hozrojem II, tokom kasnijeg utamničenja.

Galinije
Datum rođenja7. vek
Mesto rođenjaPersian Armenia
Datum smrti636.
Mesto smrtiKadisijaSasanidsko carstvo

Pozadina i identitet uredi

Ime Galinije je arapski oblik njegovog originalnog, grčkog imena, Galen.[1] Prema Pouršariatiju, ime najverovatnije nije bilo njegovo lično ime, već njegovo titula. Prema Pouršariatiju, ime najverovatnije nije bilo njegovo lično ime, već njegovo titula.[2] Verovatno je bio jedna od jermenskih gospodara koji se upleo u istoriju Sasanidske države.[3] Možda je on bio osoba lične sudbine kao Mušeg III Mamikonian ili Gregori od Sivnika, koji su obojica takođe služili Sasanide početkom 7. veka.[2]

Biografija uredi

 
Mapa Sasanidske Mesopotamije i okoline.

Galinije se prvi put spominje kao zapovednik pod Hozrojem II, tokom njegovog kasnijeg tamnovanja 628. godine.[3] Iako je Hozroje II bio svrgnut sa vlasti i utamničen od strane svog sina Kavada II Šeroea, sa njim se još uvek postupalo kao prema vladaru, a Galinije mu se čak obraćao formulom anošag buvad ("neka bude besmrtan").[4] Nakon poraza u bici kod Kaškara,[5] Jezdigerd III je poslao Galinija da sruši arapske snage koje su se spremale za invaziju zajedno sa 60.000 ljudi i glavnim komandantom svih vojski carstva Rostam Farohzadom u bici kod Kadisije. Galinije je komandovao desnim centrom vojske. Nakon Rostamove smrti u bici i povlačenja ostalih zapovednika, Galinije je preuzeo komandu nad onim što je ostalo od sasanidske vojske.[6] Stekao je kontrolu nad mostobranom i uspeo da bezbedno prebaci većinu sasanidske vojske preko mosta.[7] Poginuo je u bici kod Kadisije.[8]

Reference uredi

  1. ^ Al-Tabari 1985–2007, v. 5: p. 49 (note #953).
  2. ^ a b Pourshariati 2008, str. 157 (note #846).
  3. ^ a b Pourshariati 2008, str. 157.
  4. ^ Al-Tabari 1985–2007, v. 5: p. 49 (note #954).
  5. ^ Parvaneh Pourshariati, 216.
  6. ^ The origins of the Islamic state By Abu Al-Abbas Ahmad Bin Jab Al-Baladhuri, Philip Khûri Ḥitti
  7. ^ The Sāsānids, the Byzantines, the Lakhmids, and Yemen By Ṭabarī, Clifford Edmund Bosworth
  8. ^ Parvaneh Pourshariati, 157.

Literatura uredi