Gelati (gruz. გელათის მონასტერი) srednjovekovni je manastirski kompleks kod grada Kutaisija, u regionu Imeretija na zapadu Gruzije. Remek delo Gruzijskog zlatnog doba osnovao je kralj David IV 1106. godine, a nalazi se na UNESKO-vom spisku svetske baštine.

Gelati
გელათის მონასტერი
Svetska baština Uneska
Zvanično imeGelati
გელათის მონასტერი
MestoKutaisi, Gruzija Uredi na Vikipodacima
Koordinate42° 17′ 41″ S; 42° 46′ 05″ I / 42.2947° S; 42.7681° I / 42.2947; 42.7681
Površina42 ha (4.500.000 sq ft)
KriterijumKulturna: iv
Upis1994. (18. sednica)
Ugroženost2010 Edit this on Wikidata–2017 Edit this on Wikidata
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/710

Važnost

uredi

Istorijski gledano, Gelati je jedan od glavnih kulturnih i intelektualnih centara u Gruziji. Ona je imala akademiju koja je zapošljavala neke od najpoznatijih gruzijskih naučnika, teologa i filozofa, od kojih su mnogi ranije bili aktivni na različitim pravoslavnim manastirima u inostranstvu, kao što je manastir Mangana u Carigradu. Jedni od naučnika su proslavljeni akademici poput Ioane Petricija i Arsena Ikaltoelija. Zbog obimnog posla koju je sprovodila Gelati akademija, ljudi tog vremena su je nazivali "nova Grčka" i "drugi Atos".[1]

Manastir Gelati je je sačuvao veliki broj murala i rukopisa koji datiraju iz 12. do 17. veka. U Gelatiju se nalazio i poznati Hahuli triptih, koji datira iz 8—12. veka. Ukraden je 1859. godine, a danas se nalazi u Gradskom muzeju umetnosti u Tbilisiju. Gelato je grobnica njenog osnivača i jednog od najvećih gruzijskih careva Davida IV. Blizu groba kralja Davida su vrata Gendže, koja je kao trofej uzeo kralj Dimitrije I u 1138.

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Chatzidakis, Nano. Byzantine Mosaics, Volume 7. Athens, Greece: Ekdotike Athenon, (1994). str. 22.

Spoljašnje veze

uredi