Geodetski plan je rezultat premera manjeg dela Zemljine površi, grafički prikazan na nekoj ravnoj podlozi, sa određenim topografskim znacima za horizontalnu i vertikalnu projekciju i sa konstantnom razmerom po celoj površini plana.

Detalj geodetskog plana

Drugim rečima, plan je slika nekog manjeg dela Zemljine površine sa svim objektima koji se na njemu nalaze. Ali, i ovde se izvesni objekti, zbog svojih dimenzija i umanjenja te slike, predstavljaju pomoću topografskih znakova. Razlika između karte i plana su što se na planu predstavlja manji deo Zemljine površi i to na horizontalnoj ravni koja je nedeformisana i sa konstantnom razmerom po celom planu, dok se na karti predstavlja veći deo Zemljine površine na sfernoj površini tako da prilikom projekcije mora doći do određene deformacije, što dovodi do promene razmere.

Planovi se rade u krupnim razmerama, i to počevši od 1:100 i dalje — 1:250, 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500 i 1:5000. Za izradu glavnih ili detaljnih projekata koriste se samo topografski planovi svih razmera. Koje će se razmere plan upotrebiti, zavisi od vrste objekta čiji projekat treba uraditi. Tako se na primer, pri izradi saobraćajnica najčešće koriste planovi razmere 1:1000, za hidromelioracione radove planovi razmere 1:500, a za urbanistička rešenja i visokogradnju planovi razmere 1:500 do 1:100.