Georgije Kedrin (grč. Γεώργιος Κεδρηνός /Georgios Kedrinos/) je bio vizantijski monah, o čijem životu se konkretno ništa ne zna, osim toga da je živeo u 11. veku i da je autor (pre će biti sastavljač) takoreći istorijskog dela Συνοψις ιστοριον, koje počinje od postanka sveta i završava se s godinom 1057. Ovo obimno delo napisano je u formi anala, i mora se uzeti s velikom rezervom; utoliko pre što autor ne samo što očito nema smisla za istoriju, nego je izrazito tendenciozan kada je reč o donošenju sudova i u tolikoj meri lakoveran da ne bi bila greška ako bi ga svrstali među pisce legendi. Međutim, onaj deo Sinopsisa koji razmatra događaje kojima je Kedrin bio savremenik i nije tako loš; ali ni ovde stvari ne stoje baš najbolje, jer je očito da autor apsolutno nije dorastao tome da iznese sud a da pritom uzme u obzir i vreme u kome je živeo. Pa ipak, budući da je delo obimno i da sadrži obilje podataka, može da se koristi u kombinaciji sa drugim autorima; ali nipošto nije preporučljivo pozivati se isključivo na njega, izuzev u onom slučaju kada navodi pouzdane izvore. Dosta toga čega ima kod Kedrina može da se nađe i u delu njegovog savremenika Skilice: u pitanju su ne samo mnogobrojni pasusi, nego, štaviše, i čitave epizode. Stoga se u nauci često vodila debata da li je Kedrin preuzeo štogod od Skilice, ili Skilica od njega. Skilicino delo završava se s godinom 1081, ali za razliku od svog savremenika Skilica je čovek od većeg intelekta, a ume i bolje da sudi; bez sumnje da je u ovom slučaj Kedrin taj koji je plagijarista, premda mu je u tu svrhu mogao biti od neke koristi samo prvi deo Skilicine Hronike.

 Ovaj članak sadrži tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuSmit, Vilijam, ur. (1870). Rečnik grčkih i rimskih biografija i mitologija.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)