Gejtrifikacija je fenomen koji opisuje proces džentrifikacije[1] koji može da se desi kad se u neki komšiluk useli više LGBT+ ljudi. Istraživanje akademskog časopisa Urban afers (engl. Urban Affairs) došlo je do podatka da je proces džentrifikacije nekog komšiluka od 2% do 3% učestaliji za svako povećanje broja istopolnih domaćinstava u tom komšiluku za 1%.[2]

Uzrok uredi

Španski sociolog Manuel Kastels proučavao je ulogu gej zajednice u San Francusku kao ranih džentrifikatora.[3] Film Quinceañera prikazuje sličnu situaciju u Los Anđelesu.

Postoje dve teorije o teorije o tome zašto se gejtrifikacija dešava.

Prva teorija nalaže da su gejevi i lezbijke voljni da se usele i investiraju u zapuštenije delove grada i tamo izgrade zajednicu otvorenu svima u kontrastu sa nekim drugim mestima koja su viđena kao diskriminatorna. U kolumni za časopis Slejt 2013, direktor kompanije Detroit ikonomik grout korporejšn je naveo da gradski čelnici (grada Detroita) pokušavaju da privuku gejeve da se usele kako bi pokrenuli džentrifikaciju zapuštenijih delova grada.[2]

Druga teorija je da gejevi i lezbijke ne pokreću džentrifikaciju sami, već njihovo prisustvo privlači raznoliku populaciju koja podstiče razvoj i džentrifikaciju. Ričard Florida zastupa tu ideju i tvrdi da je prisustvo relativno velike gej i lezbijske populacije znak da je neko mesto tolerantno (i raznoliko), što pozitivno utiče na razmenu ideja i za kao posledicu toga, privlači investicije.[2]

Gej kvarti uredi

Jedan od najboljih primera gejtrifikacije je francuski kvart u Parizu koji se naziva Mare i koji je transformacijom postao gej kvart. Drugi primer je Gej četvrt u Kanadi koji se nalazi u ulici Sent Ketrin i širi se duž ulice Amherst u okrugu Vil-Mari.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Gentrifikacija”. Jezikofil (na jeziku: srpski). 11. 1. 2016. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  2. ^ a b v Kristafor, Dejvid; Legizamon, Suzan (2017-08-10). „Is ‘Gaytrification’ a Real Phenomena?”. urbanaffairsreview.com. Arhivirano iz originala 26. 07. 2022. g. Pristupljeno 2022-07-24. 
  3. ^ Castells 1983, str. 70–138.
  4. ^ „An Abbreviated History of Gay Montréal”. web.archive.org (na jeziku: engleski). 2017-01-02. Arhivirano iz originala 02. 01. 2017. g. Pristupljeno 2020-03-20. 

Literatura uredi