Gorska župa

Prema glavi XXX Barskog rodoslova, kontinentalna, Gorska župa, bila je jedna od devet župa Duklje (Zete) pored jezerskih župa (Lusca, Podlugiae, Cupelnich, Obliqus, Barezi, Cermeniza) i primorski župa (Prapratna, Cuceva cum Budua i Gripuli). Samo joj ime ukazuje na planinski, šumovit predio i mogla je zahvatati župne djelove današnjih Kuča ka Morači, gdje se nalazi brdo Gorica. Dokle se prostirala na sjeveroistok, nije utvrđeno. Mjesto Medun je najvjerovatnije bio glavno utvrđenje, a kroz njega je još u antici vodio rimski put prema Plavu. Nije sa sigurnošću utvrđeno da je ova župa obuhvatala i niski predio Hoti i hotske virove na Skadarskom jezeru. Župa je u antičko vrijeme bila naseljena (značajni arheološki lokakiteti na Zlatici, iz VI vijeka). Gorsku župu i njeno selo Golič, pominje Stefan Prvovjenčani, 1220. godine, u povelji manastiru Žiči. Zapis iz crkve svetog Đorđa u Podgorici, kazuje da je grad (trg) Podgorica podignuta u X vijeku i da je prve je kuće podigao gospodar Gorske župe, župan Marko.

Područje Gorske župe u XI vijeku.

Literatura

• Grupa autora; Zarije Bešić, Draga Garašanin, Milutin Garašanin i Jovan Kovačević (1967). Istorija Crne Gore — I knjiga. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore. CS1 održavanje: Višestruka imena: spisak autora (veza)