Grgur Stjepanić (umro posle 1357) je bio velikaš iz Donjih Kraja, pripadnik porodice Hrvatinića.

Donji Kraji u sastavu srednjovekovne Bosne

Biografija uredi

Grgur Stjepanić se u izvornoj građi pominje nakon 1320. godine. On se u literaturi dovodi u vezu sa Stjepanom, začetnikom Hrvatinića. Preovladava mišljenje da je Grgur bio mlađi brat Hrvatina Stjepanića ili sin Hrvatinova brata Stjepana. Izvorna građa, međutim, poznaje Gojislava Stjepanića koji je bio Hrvatinov rođak ili brat. Gojislav se pominje 1322. i 1338. godine kao velikaš iz okoline Zadra. U izvorima se ne dovodi u vezu sa Hrvatinićima i njihovim posedima u Donjim Krajima. Grgur je savremenik Hrvtinovih sinova, Vukoslava, Pavla i Vukca. Prvi put se pominje u povelji bosanskog bana Stefana II Kotromanića za koju ne znamo kada je izdata. Za vernu službu ban je Grguru darovao sela Čečavu, Hrastuš, Jakeš, Volović i Modriču. Grgur je ova sela dobio u znak zahvalnosti bana u čije ime je bio na čelu izaslanstva u Bugarskoj. Grgur je ugovorio brak Stefana i bugarske princeze. Ban naziva Grgura "velikim knezom". Grgur se pominje još 1357. godine u vezi sa ustupanjem svojih poseda u Donjim Krajima ugarskom kralju Lajošu I Anžujskom (1342-1382). Nije, međutim, sigurno da se radi o istim ličnostima.

Izvori uredi