Defibrilator
Defibrilator je elektromedicinski uređaj, odnosno oprema za defibrilaciju srca, koji utvrđuje prisustvo ili poremećaje srčanog ritma, i pomoću električnog udara »elektrošoka« preko spoljašnjih ili unutrašnjih elektroda („pedala ili papučica“) normalizuje rad srca. Koristi se kao sredstvo prve pomoći kod srčanog udara i drugih poremećaja ritma. Uređaj se sve više sreće i u malim ambulantama, na aerodromima, u helikopterima, avionima ili na većim javnim skupovima. Može se nabaviti i za kućnu upotrebu.
Prenosni spoljni defibrilator sa monitorom | ||
Primena: | Interna medicina |
Postoje dve osnovne vrste defibrilatora;
- AED ili automatski eksterni (spoljni) defibrilatori (koji sami procenjuje ritam i obavljaju defibrilaciju srca prema potrebi) i
- Konvencionalni, ručni, eksterni (spoljni), defibrilatori (kojim se koriste ekipe hitne medicinske pomoći, i u sastavu aparata je i EKG za praćenje rada srca bolesnika i elektrode („pedala ili papučica“) za izvođenje električnog šoka).
Značaj
urediUkoliko se pravovremeno započnu mere oživljavanja (kardiopulmonalne reanimacije – masaže srca) i upotreba defibrilatora u prva tri minuta od naglog srčanog zastoja, stopa preživljavanja može da dostigne i preko 70%. Budući da automatski eksterni defibrilator daje mogućnost da se u slučaju naglog srčanog zastoja deluje na najbolji način i osoba održi u životu do dolaska hitne medicinske pomoći, stotine hiljada života bi se mogle spasti svake godine nakon iznenadnih vanbolničkih srčanih zastoja kada bi se povećale stope reanimacije uz primenu defibrilatora.[1]
Izvori
uredi- ^ Davidov-Kesar, Danijela. „Pravovremenom reanimacijom protiv infarkta”. Politika Online. Pristupljeno 2023-10-19.
Literatura
uredi- Ćosić P. V., Urgentna stanja u internoj medicini, Naučna knjiga Beograd, 1987.
- Ovaj članak ili njegov deo izvorno je preuzet iz Rečnika socijalnog rada Ivana Vidanovića uz odobrenje autora.