Divlji brak
Divlji brak je izraz kojim se označava nevenčana, odnosno, vanbračna zajednica, koja je po formi identična bračnoj zajednici. Zakon o braku i porodičnim odnosima u mnogim zemljama pa tako i u Srbiji divlji brak kao vanbračnoj zajednicu ili formi nevenčane zajednice, u formalno-pravnom pogledu izjednačava je sa bračnom zajednicom.[1]
Sinonimi
urediIzrazi divlji brak, nevenčana zajedniva i vanbračna zajednica koriste se u pravnoj terminologiji kao sinonimi.
Poreklo i značenje naziva
urediKako u običajnopravnom smislu divlji brak podrazumeva zajednički život žene i muškarca koji nisu venčani, i za njih ne postoje ni građanski ni crkveni brak, ova forma bračne zajednice je i dobila naziv — divlji brak
Pomenutim izrazom želelo se kako u običajnopravnom tako i u svakodnevnom žargonu uspostaviti razlika između venčane i nevenčane zajednice.
Opšte informacije
urediVenčana zajednica je u patrijarhalno orijentisanim društvima dugo predstavljala jedinu društveno priznatu zajednicu muškarca i žene. Svi ostali oblici zajedničkog života muškarca i žene nisu bili društveno prihvaćeni i odobravani.
Izrazom divlji potencira se i da je u pitanju zajednica koja je društveno neprihvaćena. Ovakav odnos prema vanbračnoj zajednici rezultat je i velikog uticaja verskih zajednica na uređivanje odnosa muškarca i žene.
Rasprostranjenost u Srbiji
urediDivljih brakova, koji su donedavno bili retka pojava, ima u svim krajevima Srbije i najčešće su bili sklapani između partnera koji su prethodno bili u venčanoj zajednici (npr između udovaca i udovica).
Danas je u Srbiji divlji brak, kao forma bračne zajednice zastupljena i kod onih parova kojima je to prvi brak.
Nevenčana zajednica je u Srbiji slabije zastupljena u odnosu na venčanu (bilo da je u pitanju građanski ili crkveni brak) uprkos tome što su prava partnera u vanbračnoj zajednici formalno-pravno izjednačena sa pravima partera u venčanoj.[2]
Značaj
urediKako je Zakon o braku i porodičnim odnosima u mnogim zemljama pa tako i u Srbiji divlji brak kao vanbračnoj zajednicu ili formi nevenčane zajednice, u formalno-pravnom pogledu izjednačio sa bračnom zajednicom, termin divlji brak se sve više može primarno upotrebljavati u figurativnom značenju. [3]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ Zakon o braku i porodičnim odnosima, Službeni Glasnik SR Srbije 22/80.
- ^ Jadranka Đorđević Crnobrnja Divlji brak Pojmovnik srpske kulture SANU Beograd
- ^ Marija Draškić, Vanbračna zajednica – Građanskopravna dejstva zajedničkog života izvan braka, Beograd: Naučna knjiga, 1988
Literatura
uredi- Zorica Divac, „Vanbračna zajednica i pravna regulativa“, Vsekidnevnata kultura na Bъlgarite i Sъrbite v postsocialističeskя period. Treta bъlgaro-sъrbska naučna konferenciя, Sofiя: BAN. Etnografski institut s muzeй, 2005
- Jadranka Đorđević Crnobrnja, Nasleđivanje između običaja i zakona, Beograd: Etnografski institut SANU, 2011;
- Pantelić, Nikola, Nasleđe i savremenost. Društveni život u selima čačanskog i gornjemilanovačkog kraja, Beograd: Etnografski institut SANU, 1991
Spoljašnje veze
uredi- Divlji brak — www. etno-institut.co.rs