Digitalna imovina je sve što postoji samo u digitalnom obliku i dolazi s određenim pravom upotrebe ili određenim odobrenjem za upotrebu. Podaci koji ne poseduju to pravo ne smatraju se imovinom.

Digitalna imovina uključuje, ali nije ograničena na: digitalne dokumente, zvučni sadržaj, pokretne slike i druge relevantne digitalne podatke koji su trenutno u opticaju ili su ili će biti smešteni na digitalnim uređajima poput: ličnih računara, laptopova, prenosivih plejera, tableta, uređaja za skladištenje podataka, telekomunikacionih uređaja i svih uređaja koji postoje ili će postojati kako bi tehnologija napredovala kako bi omogućila koncept nove modalnosti koja bi mogla nositi digitalnu imovinu; bez obzira na vlasništvo fizičkog uređaja na koji je smeštena digitalna imovina.[1]

Tipovi

uredi

Vrste digitalne imovine obuhvataju, ali nisu ograničene na: softver, fotografije, logotipe, ilustracije, animacije, audiovizuelne medije, prezentacije, tabele, digitalne slike, tekstualne dokumente, elektronske poruke, veb sajtove i mnoge druge digitalne formate, zajedno s odgovarajućim metapodacima. Broj različitih vrsta digitalne imovine eksponencijalno raste zbog povećanog broja uređaja koji koriste ovu imovinu, kao što su pametni telefoni, koji služe kao kanali za digitalne medije. Nove digitalne imovine, uključujući određene vrste kriptovaluta i nezamenjivih tokena, stvaraju se svakodnevno.[2]

U Intelovoj prezentaciji na "Intel Developer Forum 2013", navedeno je nekoliko novih vrsta digitalne imovine povezane s medicinom, obrazovanjem, glasanjem, prijateljstvima, razgovorima i reputacijom, između ostalog.[3]

Sistem upravljanja digitalnom imovinom

uredi

Sistem upravljanja digitalnom imovinom predstavlja povezanu strukturu koja obuhvata i softver i hardver i/ili druge usluge kako bi se upravljalo, skladištilo, unosilo, organizovalo i dohvatilo digitalne resurse.[4] Sistemi upravljanja digitalnom imovinom omogućavaju korisnicima da pronađu i koriste sadržaj kada im je potreban.[5]

Metapodaci digitalne imovine

uredi

Metapodaci su podaci o drugim podacima. Svaka strukturirana informacija koja definiše specifikaciju bilo kog oblika podataka naziva se metapodacima.[6] Metapodaci predstavljaju i tvrdnju o odnosu između dva entiteta.

Bibliotekar Lorkan Dempsi kaže da "treba razmišljati o metapodacima kao o podacima koji oslobađaju korisnika (čoveka ili mašinu) potrebe da unapred potpuno zna o postojanju ili karakteristikama stvari od potencijalnog interesa u okolini".[7]

Prvobitno se pojam metapodataka koristio isključivo za digitalne podatke, ali danas se metapodaci mogu odnositi i na fizičke i digitalne podatke.

Katalozi, inventari, registri i drugi slični standardizovani oblici organizovanja, upravljanja i dohvatnja resursa sadrže metapodatke.

Metapodaci mogu biti smešteni i sadržani direktno unutar datoteke na koju se odnose ili nezavisno od nje uz pomoć drugih oblika upravljanja podacima, kao što je sistem upravljanja digitalnom imovinom.

Što se više metapodataka dodeli resursu, lakše ga je kategorisati, posebno kako količina informacija raste. Vrednost resursa raste što više metapodataka ima, jer postaje pristupačniji, lakši za upravljanje i kompleksniji.[8]

Strukturirani metapodaci mogu se deliti pomoću otvorenih protokola poput OAI-PMH kako bi se omogućila dalja agregacija i obrada. Otvoreni izvori podataka poput institucionalnih repozitorijuma su stoga agregirani kako bi formirali velike skupove podataka i akademske pretraživače koji obuhvataju desetine miliona dela s otvorenim pristupom, poput BASE, CORE i Unpaywall.

Problemi

uredi

Zbog nedostatka ili pravnog presedana, postoji ograničena vladina kontrola i regulacija u vezi sa digitalnim imovinama u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim velikim ekonomijama širom sveta.

Mnoga pitanja kontrole koja se odnose na pristup i prenosivost održavaju se od strane pojedinačnih kompanija. Neki od rezultata ovoga uključuju pitanje "Šta će biti s imovinom nakon smrti vlasnika?" kao i da li, i ako da, kako, mogu biti nasleđeni.[9]

Ova tema bila je obrađena u lažnoj priči o navodnom tuženju Brusa Vilisa protiv Apple-a, jer mu je Ugovor o krajnjem korisniku onemogućavao da ostavi svoju "ITunes" kolekciju svojoj deci.[10][11]

Još jedan slučaj bio je kada je vojnik umro na dužnosti, a porodica je zatražila pristup Yahoo nalogu. Kada je "Yahoo" odbio da pruži pristup, sudija im je naredio da predaju porodici mejlove, ali "Yahoo" i dalje nije bio obavezan da im omogući pristup.[12]

Zakon o modernizaciji muzike usvojen je u septembru 2018. godine od strane američkog Kongresa kako bi se stvorio novi sistem licenciranja muzike, s ciljem da se pomogne piscima pesama da dobiju veću naknadu.[13]

Reference

uredi
  1. ^ „Elements of elder law”. Elder Law: 149—150. doi:10.4337/9781785369094.00016. 
  2. ^ Dowling, Michael (2022-01-01). „Is non-fungible token pricing driven by cryptocurrencies?”. Finance Research Letters. 44: 102097. ISSN 1544-6123. doi:10.1016/j.frl.2021.102097. 
  3. ^ „What is a digital asset? - CW Developer Network”. www.computerweekly.com. Pristupljeno 2023-12-20. 
  4. ^ Keathley, Elizabeth Ferguson (2014), „Creating and Accessing Assets”, Digital Asset Management, Berkeley, CA: Apress, str. 65—75, ISBN 978-1-4302-6376-0, Pristupljeno 2023-12-20 
  5. ^ „Acquia DAM | Digital Asset Management (DAM) | Acquia”. www.acquia.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-20. 
  6. ^ Zhang, Allison B.; Gourley, Don (2009), „Digital collections management system”, Creating Digital Collections, Elsevier, str. 125—148, Pristupljeno 2023-12-20 
  7. ^ „Registries: the intelligence in the network”. LorcanDempsey.net (na jeziku: engleski). 2006-08-20. Pristupljeno 2023-12-20. 
  8. ^ „Download older versions of AEM, CQ, and CRX documentation | Adobe Experience Manager”. experienceleague.adobe.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-20. 
  9. ^ Kim, Kyoung Tae; Stebbins, Richard (2021-04-07). „Everybody Dies: Financial Education and Basic Estate Planning”. Journal of Financial Counseling and Planning. 32 (3): 402—416. ISSN 1052-3073. doi:10.1891/jfcp-19-00076. 
  10. ^ „Papers of the 2nd Annual International Conference on Pharmacology and Pharmaceutical Sciences (PHARMA 2014), Singapore, October 27-28, 2014”. PsycEXTRA Dataset. 2014. Pristupljeno 2023-12-20. 
  11. ^ „Screenshot of Itunes Library - Archived Platform Itunes 2010”. dx.doi.org. Pristupljeno 2023-12-20. 
  12. ^ „Title page: ORIGINAL WORKS - CASE REPORTS DECEMBER 2022”. Transplantation Proceedings. 54 (10): 2702. decembar 2022. ISSN 0041-1345. doi:10.1016/s0041-1345(22)00864-8. 
  13. ^ „Conservation lacks veterinary expertise”. BSAVA Companion. 2018 (8): 26—27. 2018-08-01. ISSN 2041-2487. doi:10.22233/20412495.0818.26.