Državna kancelarija (Ruska Imperija)

Državna kancelarija (rus. Государственная канцелярия) bila je administrativni organ pri Državnom savjetu Ruske Imperije od 1810. do 1917. na čelu sa državnim sekretarom.

Istorija

uredi

Prvobitno je državna kancelarija postojala i pri Stalnom savjetu (1801) koji je bio prethodnik Državnog savjeta (1810). Njen rukovodilac je bio tajni savjetnik Dmitrij Troščinski. Sastojala se iz četiri odjeljenja na čelu sa ekspeditorima u činu aktivnog građanskog savjetnika.

Državna kancelarija je formalno ustanovljena proglasom od 1. januara 1810. godine (po starom kalendaru) istovremeno sa Državnim savjetom.[1] Njen prvi rukovodilac (državni sekretar) bio je Mihail Speranski. Sastojala se od pet odjeljenja na čelu sa stats-sekretarima.

Objavljivanjem prvog ruskog ustava (1906) i pretvaranjem Državnog savjeta u gornji dom narodnog predstavništva značajno je promijenjen sastav i djelokrug Državne kancelarije.

Sastav

uredi

Državna kancelarija je bila značajna institucija pri Državnom savjetu Ruske Imperije. Na njenom čelu se nalazio državni sekretar (rus. государственный секретарь), a svaki departman Državnog savjeta je imao svog stats-sekretara (rus. статс-секретарь). Državna kancelarija se sastojala iz šest odjeljenja (1832): Odjeljenja zakona, Odjeljenja vojnih poslova, Odjeljenja građanskih poslova, Odjeljenja državne ekonomije, Odjeljenja poslova Opšte sjednice i poslova državnog sekretara i Arhiva. Državnog sekretara, stats-sekretare i pomoćnike stats-sekretara postavljao je imperator ukazom.

Svi predmeti koji su se podnosili Državnom savjetu na pretres slali su se prvo u Državnu kancelariju na ime državnog sekretara. On je utvrđivao formalne i materijalne pretpostavke za razmatranje tih predmeta, a zatim ih slao nadležnom odjeljenju Državne kancelarije na dalje postupanje. Odatle su predmeti išli na pretres nadležnom departmanu Državnog savjeta. Izvjestioci u departmanima su bili stats-sekretari, a na opštoj sjednici Državnog savjeta izvjestilac je bio državni sekretar. Takođe, Državna kancelarija je vodila zapisnik na sjednicama i dostavljala ga imperatoru.[2]

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ Manifest «Obrazovanie Gosudarstvennogo Soveta» (1810)
  2. ^ Svod Učreždeniй Gosudarstvennыh. Svod Učreždeniй Gosudarstvennogo Soveta. Ob Ustanovleniяh, sostoящih pri Gosudarstvennom Sovete (1832)