Državni savjet Republike Kube

Državni savjet Republike Kube (šp. Consejo de Estado de la República de Cuba) zakonodavni je organ između dva zasjedanja Narodne skupštine.

Ustav iz 1976. uredi

Prema Ustavu Republike Kube iz 1976. godine Državni savjet je bio istovremeno i zakonodavni organ između dva zasjedanja Narodne skupštine i kolektivni šef države. Narodna skupština iz reda svojih poslanika je birala Državni savjet koji se sastojao iz predsjednika, prvog potpredsjednika, pet potpredsjednika, sekretara i 23 člana. Predsjednik Državnog savjeta je bio ujedno i predsjednik Savjeta ministara (šef države i šef vlade).[1] Sjednicama Državnog savjeta je prisustvovao i predsjednik Narodne skupštine.

Predsjednik Državnog savjeta je: predstavljao državu i vladu, predsjedavao Državnim savjetom i Savjetom ministara, vršio kontrolu nad radom ministara, mogao preuzeti rukovođenje bilo kojim ministarstvom, predlagao Narodnoj skupštini članove Savjeta ministara, prihvatao ostavke članova Savjeta ministara i predlagao Narodnoj skupštini ili Državnom savjetu smjene članova Savjeta ministara, primao akreditive stranih diplomatskih predstavnika, bio vrhovni komandant oružanih snaga, predsjedavao Savjetom za nacionalnu odbranu, proglašavao vanredno stanje, potpisivao akte Državnog savjeta i Savjeta ministara i starao se o njihovom objavljivanju i vršio i druge poslove određene Ustavom i zakonom.[2]

Prema Ustavu Republike Kube iz 1976. godine Državni savjet je imao nadležnost da: saziva vanredna zasjedanja Narodne skupštine, raspisuje izbore za Narodnu skupštinu, donosi dekrete-zakone između zasjedanja Narodne skupštine, donosi autentična tumačenja zakona, ostvaruje pravo zakonodavne inicijative, organizuje referendume koje raspiše Narodna skupština, naređuje opštu mobilizaciju i proglašava ratno stanje kada Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, na predlog predsjednika Državnog savjeta vrši promjene u sastavu Savjeta ministara između zasjedanja Narodne skupštine, izdaje opšte instrukcije sudovima preko Savjeta Vrhovnog narodnog suda, izdaje instrukcije republičkom javnom tužilaštvu, na predlog predsjednika Državnog savjeta imenuje i razrješava diplomatske predstavnike, dodjeljuje odlikovanja i počasne titule, formira komisije, daje pomilovanja, ratifikuje međunarodne ugovore, priznaje strana diplomatska predstavništva, suspenduje akte Savjeta ministara i lokalnih skupština ako smatra da su neustavni, nezakoniti ili protivni javnom interesu i o tome izvještava Narodnu skupštinu, poništava akte lokalnih organa ako smatra da su protivni Ustavu, zakonima, dekretima-zakonima i aktima viših organa ili protivni javnom interesu, donosi poslovnik o svom radu i vrši i druge poslove određene Ustavom i zakonom i poslove koje mu povjeri Narodna skupština.[3] Sve odluke Državnog savjeta su se donosile većinom glasova.

Ustav iz 2019. uredi

Prema Ustavu Republike Kube iz 2019. godine Državni savjet je zadržao svojstvo zakonodavnog organa između zasjedanja Narodne skupštine, ali je izgubio svojstvo kolektivnog šefa države. Prestala je da postoji funkcija predsjednika Državnog savjeta koji je bio istovremeno i predsjednik Savjeta ministara. Novim Državnim savjetom rukovodi predsjednik Narodne skupštine, a u izvršnoj vlasti su uvedene dvije nove funkcije: predsjednik Republike i premijer.

Narodna skupština iz reda svojih poslanika bira Državni savjet. Predsjednik, potpredsjednik i sekretar Narodne skupštine su istovremeno i predsjednik, potpredsjednik i sekretar Državnog savjeta. Za članove Državnog savjeta ne mogu se birati članovi Savjeta ministara. Sve dekrete-zakone i akte koje donese Državni savjet mora da potvrdi Narodna skupština.[4][5]

Prema Ustavu Republike Kube iz 2019. godine Državni savjet ima nadležnost da: obezbjeđuje zaštitu ustavnosti i zakonitosti, donosi autentična tumačenja zakona, donosi dekrete-zakone i akte, saziva vanredna zasjedanja Narodne skupštine, raspisuje izbore za Narodnu skupštinu i opštinske skupštine, razmatra predloge zakona koji su podneseni Narodnoj skupštini, obezbjeđuje sprovođenje i izvršavanje akata Narodne skupštine, suspenduje predsjedničke dekrete, dekrete i ostale akte koji su protivni Ustavu i zakonima o čemu izvještava Narodnu skupštinu, suspenduje akte opštinskih skupština koji su protivni Ustavu, zakonima, dekretima-zakonima, predsjedničkim dekretima, dekretima i ostalim aktima ili koji su protivni javnom interesu i o tome izvještava Narodnu skupštinu, bira i opoziva odnosno imenuje i razrješava funkcionere između zasjedanja Narodne skupštine, na predlog predsjednika Republike proglašava ratno stanje odnosno objavljuje rat i zaključuje mir kada Narodna skupština ne može da se sastane, izdaje opšte instrukcije sudovima preko Savjeta Vrhovnog narodnog suda, formira komisije, ratifikuje međunarodne ugovore, na predlog predsjednika Republike imenuje i razrješava diplomatske predstavnike, osniva i ukida organe centralne državne uprave i vrši organizacione promjene između zasjedanja Narodne skupštine, odobrava rebalans budžeta između zasjedanja Narodne skupštine i vrši i druge poslove određene Ustavom i zakonom i poslove koje mu povjeri Narodna skupština.[6] Sve odluke Državnog savjeta se donose većinom glasova.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ ARTICULO 74. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. avgust 2018), Pristupljeno 16. 8. 2018.
  2. ^ ARTICULO 93. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. avgust 2018), Pristupljeno 16. 8. 2018.
  3. ^ ARTICULO 90. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. avgust 2018), Pristupljeno 17. 8. 2018.
  4. ^ ARTÍCULO 107. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2019), Pristupljeno 6. 6. 2020.
  5. ^ ARTÍCULO 120. 121. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2019), Pristupljeno 6. 6. 2020.
  6. ^ ARTÍCULO 122. Constitución de la República de Cuba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2019), Pristupljeno 6. 6. 2020.

Spoljašnje veze uredi