Egipatski kedivat
Egipatski kedivat (arap. خديوية مصر; osmanski turski: خدیویت مصر) je bila vazalna država Osmanskog carstva koja je od 1867. do 1914. godine postojala na teritoriji današnjeg Egipta.
الخديوية المصرية Egipatski kedivat | |||
---|---|---|---|
![]() Teritorija kedivata | |||
Geografija | |||
Kontinent | Afrika | ||
Glavni grad | Kairo | ||
Društvo | |||
Službeni jezik | Arapski, osmanski turski | ||
Religija | Sunizam, Kopti | ||
Istorija | |||
Postojanje | |||
— Osnivanje | 1867 | ||
— Ukidanje | 1914 | ||
Geografske i druge karakteristike | |||
Površina | |||
— ukupno | 34,184 km² (1882) km² | ||
Stanovništvo | 6.805.000 (1882) | ||
Valuta | Egipatska funta | ||
Zemlje prethodnice i naslednice Egipatskog kedivata | |||
Prethodnice: | Naslednice: | ||
![]() |
![]() | ||
![]() |
![]() |
Formiranje
urediEgiptom od 1805. godine vlada dinastija Muhamed Ali. Njen osnivač, Muhamed Ali, sa turskim sultanom je vodio dva rata u kojima se izborio za nasledno pravo namesništva nad Egiptom. Godine 1863. na egipatski presto došao je Ismail, Muhamedov unuk. Bio je veliki obožavalac Zapada. Žudeo je da Egipat učini evropskom, a ne afričkom zemljom. To je dovelo do više nepromišljenih i neodmerenih troškova koji su, istina, podigli nivo života i modernizacije Egipta, ali su istovremeno doveli do njegove propasti. Ismail je 1867. godine od turskog sultana po visokoj ceni kupio titulu kediva (gospodara).
Britanska okupacija Egipta
urediU vreme Ismailove vladavine, evropski činovnici, vaspitači, savetnici i vojnici masovno su pristizali u Egipat. Stranci su imali povlašćeni položaj; bili su oslobođeni od visokih poreza, za njih su formirani posebni sudovi i sl. To je dovelo do guranja Egipćana u stranu, a istovremeno i do pojave egipatskog nacionalizma. Rezultat je nacionalistički ustanak Urabi-paše 1881. godine. Francuska se povlači, a Britanija je odlučila da vojno interveniše. Dana 11. jula 1882. bombardovana je Aleksandrija, a nakon četiri dana grad je osvojen. Nakon pobeda u bici kod Tel el Kabira (Garnet Vulzli i Urabi-paša) Britanija je zagospodarila Egiptom. Strateška važnost Sueckog kanala bila je prevelika da bi Britanci mogli tolerisati nezavisnost Egipta. Vlada u Londonu je, nakon izvesnih nedoumica, odlučila da u Kairu postavi generalnog konzula. On bi trebalo da vlada Egiptom u ime Britanaca. Egipat se sada nalazio u paradoksalnoj situaciji. Zvanično je i dalje bio deo Osmanskog carstva, ali je njime upravljao vicekralj (kediv) nezavisan od Istanbula koji je, zapravo, bio pod političkom i vojnom kontrolom Velike Britanije.
Ukidanje kedivata
urediEgipatski kedivat postojao je do izbijanja Prvog svetskog rata. Već 5. avgusta, egipatska vlada je objavila dokument koji je u suštini značio objavu rata Centralnim silama. Kako je Osmansko carstvo stalo na stranu Nemačke i Austrougarske, Britanci su i formalno proglasili kraj turskom suverenitetu i uveli svoj protektorat u Egipat koji je proglašen sultanatom.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Vojna enciklopedija, tom 2, Beograd 1971. godina, 2. izdanje
- Istorija srednjeg istoka, Masimo Kampanini, Klio, 2001. godina