Električna sinapsa

Električna sinapsa (elektrotonična sinapsa, pukotinasti spoj) je mehanička i električno provodljiva veza između dva susedna neurona koja se formira na uskom procepu između pre- i postsinaptičkih neurona poznatom kao jaz (pukotina). Na spojevima praznina, takve ćelije se približavaju na oko 3,8 nm jedna od druge, što je mnogo kraća udaljenost od udaljenosti od 20 do 40 nanometara koja razdvaja ćelije u hemijskoj sinapsi. Kod mnogih životinja, sistemi zasnovani na električnim sinapsama koegzistiraju sa hemijskim sinapsama.[1]

Električna sinapsa
Identifikatori
MeSHD054351
THH1.00.01.1.02024
FMA67130
Anatomska terminologija

U poređenju sa hemijskim sinapsama, električne sinapse provode nervne impulse brže, ali, za razliku od hemijskih sinapsa, nemaju pojačanje – signal u postsinaptičkom neuronu je isti ili manji od signala neurona koji potiče. Osnove za opažanje električnih sinapsi svode se na koneksone koji se nalaze u spoju između dva neurona. Električne sinapse se često nalaze u neuronskim sistemima koji zahtevaju najbrži mogući odgovor, kao što su odbrambeni refleksi. Važna karakteristika električnih sinapsi je da su one uglavnom dvosmerne (omogućavaju prenos impulsa u bilo kom smeru).[2][3]

Struktura uredi

Svaki pukotinasti spoj (tzv. neksus spoj) sadrži brojne kanale koji prelaze membrane obe ćelije. Sa prečnikom lumena od oko 1,2 do 2,0 nm, pora kanala za spajanje praznina je dovoljno široka da dozvoli jonima, pa čak i molekulima srednje veličine poput signalnih molekula, da teku iz jedne ćelije u drugu, čime povezuje citoplazmu dve ćelije. Dakle, kada se membranski potencijal jedne ćelije promeni, joni se mogu kretati iz jedne ćelije u drugu, noseći sa sobom pozitivan naboj i depolarizujući postsinaptičku ćeliju.[4]

Pukotinasti spojevi se sastoje od dva hemi-kanala nazvana koneksoni kod kičmenjaka, od kojih po jedan doprinosi svaka ćelija u sinapsi. Dakle, jedan kanal čine dva koneksona, a jedan konekson je građen od šest proteinskih podjedinica dužine 7,5 nm koje se protežu kroz membranu u četiri prolaza zvanih koneksini, koje mogu biti identične ili malo različite jedna od druge.[4] Koneksini mogu da prepoznaju susedne koneksine sa kojim formiraju kanal i vanćelijski deo naspramnog koneksina sa kojim formiraju kanal. Kanali pukotinaste veze su uvek otvoreni, ali mogu se zatvoriti usled nepovoljnih događaja u susednoj ćeliji.

Autapsa je električna (ili hemijska) sinapsa nastala kada akson jednog neurona sinapsira sa sopstvenim dendritima.

Reference uredi

  1. ^ Hormuzdi, Sheriar G.; Filippov, Mikhail A.; Mitropoulou, Georgia; Monyer, Hannah; Bruzzone, Roberto (2004-03-23). „Electrical synapses: a dynamic signaling system that shapes the activity of neuronal networks”. Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Biomembranes. The Connexins (na jeziku: engleski). 1662 (1): 113—137. ISSN 0005-2736. doi:10.1016/j.bbamem.2003.10.023. 
  2. ^ Purves, Dale; George J. Augustine; David Fitzpatrick; William C. Hall; Anthony-Samuel LaMantia; James O. McNamara & Leonard E. White (2008). Neuroscience (4th ed.). Sinauer Associates. ISBN 978-0-87893-697-7. str. 85–88.
  3. ^ Purves, Dale; George J. Augustine; David Fitzpatrick; William C. Hall; Anthony-Samuel LaMantia; Richard D. Mooney; Leonard E. White & Michael L. Platt (2018). Neuroscience (6th ed.). Oxford University Press. ISBN 978-1605353807. str. 86–87.
  4. ^ a b Bennett, Michael V. L.; Zukin, R. Suzanne (2004-02-19). „Electrical Coupling and Neuronal Synchronization in the Mammalian Brain”. Neuron (na jeziku: engleski). 41 (4): 495—511. ISSN 0896-6273. PMID 14980200. doi:10.1016/S0896-6273(04)00043-1.