Živa biblioteka je sredstvo za podsticanje ravnopravnosti, preispitivanje predrasuda i borbu protiv diskriminacije.[1]

Nastanak

uredi

Prva Živa biblioteka organizovana je u Danskoj 2000. godine na festivalu Roskilde po ideji omladinske nevladine organizacije "Stop nasilju" sa sedištemu Kopenhagenu. Na prvoj živoj biblioteci učestvovalo je 75 živih knjiga koje su čitane četiri dana trajanja festivala. Godine 2008. je formirana organizacija "Ljudska biblioteka" sa ciljem jačanja socijalne kohezije i poštovanja različitosti i ljudskih prava kroz udruživanje aktivnih organizatora iz celog sveta.

Tim Žive biblioteke

uredi

U Tim Žive biblioteke ulaze: organizatori, knjige, bibliotekari, osoblje, moderatori-promoteri i rečnici (prevodioci pisanih tekstova-usmeni prevodioci).[1]

Katalog

uredi

Katalog knjiga u Živoj biblioteci čine žive knjige.Naslovi knjiga korespondiraju sa reprezentativnom grupom ljudi koji su često podvrgnuti stereotipima, predrasudama i izloženi su riziku da budu diskriminisani ili to već jesu.

Živa biblioteka u Srbiji

uredi

Živa biblioteka je prvi put organizovana u Srbiji 2012. godine u saradnji Kancelarije Saveta Evrpope u Beogradu sa Ministarstvom omladine i sporta ipoverenika za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije.[2]

Reference

uredi
  1. ^ a b Vidanović, Aleksandra. Ne ceni knjigu po koricama-Vodič za organizatore Žive biblioteke (2013 izd.). Beograd: Savet Evrope, Kancelarija u Beogradu. str. 16. ISBN 978-86-84437-50-3. 
  2. ^ „Živa biblioteka”. Zvaničnisajt zaštitnikaravnopravnosti. Pristupljeno 29. 10. 2017. 

Spoljašnje veze

uredi

Svetska organizacija Ljudska biblioteka