Žučna kolika
Žučna ili bilijarna kolika definiše se kao bol koji nastaje usled grča (spazma) glatkih mišićnih ćelija smeštenih u zidu žučnih organa.[2] Kao i kod crevnih i bubrežnih kolika, žučna kolika je vrsta visceralnog bola kod kojeg se nadražaj prenosi dvema vrstama nervnih puteva do visceralnih i somatskih centara. Bolni nadražaj kod žučne kolike prvo dopire do talamusa, a zatim u temporalni režanj velikog mozga, a nešto sporije, i preko simpatikusnih nervnih vlakana u trbušnoj duplji, do vegetativnih nervnih centara trbuha. Dvostruki prenos bola uslovljava da je osećaj bola kod žučne kolike difuzan, nejasno lokalizovan ispod desnog rebarnog luka, slabijeg intenziteta ali i uporan („dosadan“) i neda bolesniku da nađe odgovarajući položaj tela i budi ga iz sna.[3][4]
Žučna kolika | |
---|---|
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | Gastroenterologija Hirurgija |
MKB-10 | K80.5 |
MKB-9-CM | 574.20 |
DiseasesDB | 2533 |
eMedicine | med/224 |
Žučnu koliku treba smatrati kao jedno od urgentnih stanja u medicinsko čije primarno zbrinjavanje najčešće počinje na nivou hitne pomoći ili lekara opšte prakse u primarnoj zdravstvenoj zaštite. Po zbrinjavanju aktutne epizode, lekar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bolesnika obavezno upućuje specijalisti, gastroenterologu ili hirurgu, shodno otkrivenom ili pretpostavljenom uzroku i procenjenoj potrebi za dalje lečenje. U jako teškim stanjima i u slučajevima, kada diferencijalnodijagnostički lekar primarne zdravstvene zaštite ne može precizno da odredi da se radi o žučnoj kolici, takvog bolesnika odmah upućuje na bolničko lečenje gde će se preduzeti, odgovarajuće dijagnostičko-terapijske mere. Po završenom bolničkom lečenju lekar primarne zdravstvene zaštite ponovo preuzima dalje praćenje bolesnikovog zdravstveno stanja i sprovodi savete kliničkog lekara.[5]
Epidemiologija
uredi- Morbiditet
Procenjuje se da je prevalenca žučnih kamenaca kod stanovnika u razvijenim zemljama zapada oko 10-15%. Međutim, klinička slika žučne kolike, se godišnje javlja kod 1-4% pacijenata sa kamenom u žuči, kada je opstrukcija u cističnom kanalu produžena (obično nekoliko sati).
Ako sa žučna kolika izazvana opstrukcijom ne leči ona može preći u akutni holecistitis kod oko 20% pacijenata, ili holedoholitijazu kada kamen dospe u zajedničke žučne puteva, sa posledičnim holangitisom i rastućom infekcijom.[1] Međutim, učestalost akutnih holecistitisa, nakon žučnih kolika, na globalnom nivou opada, verovatno zbog pravovremenog lečenja pacijenata laparoskopskom holecistektomijom,[a] kao jednim od savremenih oblika lečenja kod simptomatskih kamenaca u žuči.[6][7][8][9]
- Mortalitet
Mortalitet kod žučne kolike izazvane nekomplikovanim holecistitissom je nizak. Međutim kod imunokompromitovanih osoba i emfizematoznog oblika mortalitet je do 15%, kod gangrenoznog tipa ili empijema do 25% a kod perforativnog tipa i do 60%.
- Životna dov
Procenjuje se da prevalenca holelitijaze progresivno raste sa starenjem, tako da u uzrasnoj dobi od 40 godina ona iznosi oko 8%, a u dobi od 60 godina 20%.
- Polne razlike
Procenjuje se da je prevalenca holelitijaze/žučnih kolika nešto veća kod žena nego kod muškaraca.
Etiologija
urediUzroci kolike | Mehanizmi |
---|---|
Kamenac |
|
Upala | Akutni i hronični holecistis |
Diskinezija | Diskinezija žučnih puteva |
Disfunkcija | Disfunkcija Odijevog sfinktera |
Volvulus | Volvulus žučne kese |
Lekovi | Ceftriakson,[11] eritromicin,[12] fibratin.[13] |
Patofiziologija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klinička slika
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Dijagnoza
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Diferencijalna dijagnoza
urediU diferencijalnoj dijagnostici žučne kolike i holecistitisa treba imati u vidu sledeće bolesti:
- Aneurizma trbušne aorte
- Holangitis
- Gastroenteritis
- Hepatitis (žutica)
- Ishemija mezenterijuma
- Infarkt miokarda
- Opstrukcija, tankog creva
- Pankreatitis (upala gušterače)
- Trudnoća, eklampsija
- Trudnoća, infekcija urinarnog trakta
- Holelitijaza i bubrežni kamenci
- Diverticuloza i zapaljenje creva.[14]
Terapija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Komplikacije
urediU do 20% slučajeva kod dijabetičara,[15] starijih osoba i imunokopromitovanih bolesnika kao jedna od težih komplikacija žučne kolike i/ili holecistitisa može se javiti gangrena žučne kese.[16]
U 10% slučajeva komplikacije žučne kolike i/ili holecistitisa mogu biti holangitis, sepsa, pankreatitis, hepatitis, i holedoholitijaza.
U 10% slučajeva sa holecistitisa može doći so perforacije žučne kese. Kada organizam lokalizuje perforaciju (što je uobičajeno), može se formirati gnojna kolekcija u obliku apscesa uobičajeno. Međutim kod nelokalizovanih perforacija žučne kese može doći do oslobađanja žuči i gnojnog sadržaja intraperitonalno, što uzrokuje peritonitis.
Kada se perforacija žučne kese dogodi u šupljinama pored nje mogu nastati fistule koje su najčešće u spoju sa dvanaestopalačnim ili tankim crevom. Kada direktno kroz fistulu kamena u žuči pređe u tankog crevo, pod uslovom da je veći od 2,5 cm, on može poremetiti rad ileocekalne valvule, i izazvati ileus. Smrnost u ovim slučajevima može biti i do 20%, jer je dijagnoza jako teška. Lečenje uključuje holecistektomiju, vizuelni pregled holedohusa i zatvaranje fistule.[17]
Napomene
uredi- ^ Nakon rasprostranjenog uvođenja laparoskopske holecistektomije 1991. godine, stopa holecistektomije u Severnoj Americi porasla za 30% do 60%.
Izvori
uredi- ^ a b Strasberg SM (26. 6. 2008). „Clinical practice. Acute calculous cholecystitis.”. New England Journal of Medicine. 358 (26): 2804—11.. [Medline].
- ^ Janković SM, Milovanović DR, Ružić DT. „Neurohumoral regulation of gallbladder motility.”. Rev Clin Pharmacol Pharmacokinet Int Ed. 14 (2): 79— 89. 2000..
- ^ Milovanović D, Janković S (2005). „Kontraktilnost žučne kesei njena regulacija.”. Pons Med Č. 2 (2): 4—14. .
- ^ Milovanović DR, Janković SM. Kontrola motilitetagastrointestinalnog i genitourinarnog trakta, Medicinski fakultet, Kragujevac, 2010.
- ^ Mackay S, Dillane P (2004). „Biliary pain”. Aust Fam Physician. 33: 977—81..
- ^ Cohen MM, Young W, Theriault ME, Hernandez R. Has laparoscopic cholecystectomy changed patterns of practice and patient outcome in Ontario?. CMAJ. 154 (4): 491—500. 1996. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć). [PMC free article] [PubMed] - ^ Steiner CA, Bass EB, Talamini MA, Pitt HA, Steinberg EP (1994). „Surgical rates and operative mortality for open and laparoscopic cholecystectomy in Maryland”. New England Journal of Medicine. 330: 403—8. . [PubMed]
- ^ Legorreta AP, Silber JH, Costantino GN, Kobylinski RW, Zatz SL (1993). „Increased cholecystectomy rate after the introduction of laparoscopic cholecystectomy”. JAMA. 270: 1429—32. .[PubMed]
- ^ Urbach DR, Stukel TA (12. 4. 2005). „Rate of elective cholecystectomy and the incidence of severe gallstone disease.”. CMAJ. 172 (8): 1015—9.. NCMB, Full Text.
- ^ Heuman DM, Moore EL, Vlahcevic ZR. Pathogenesis and dissolution of gallstones. In: Zakim D, Boyer TD, eds. Hepatology: A Textbook of Liver Disease. 1996. 3rd ed. Philadelphia, Pa: WB Saunders; 1996:376-417.
- ^ Zaki SA, Shanbag P (2010). „Biliary pseudolithiasis secondary to ceftriaxone therapy”. Indian J Pharmacol. 42: 193—4..
- ^ Beliaev AM, Shapkov P, Ng R (2009). „Erythromycin-induced postprandial biliary colic.”. N Z Med J. 122: 57—60. .
- ^ Liang CC, Wang IK, Kuo HL; et al. (2011). „Long-term use of fenofibrate is associated with increased prevalence of gallstone disease among patients undergoing maintenance hemodialysis.”. Ren Fail. 33: 489—93. .
- ^ D. Truhan, I. Viktorova, E. Lяlюkova. Glava 4. Želčnokamennaя boleznь // Bolezni želčnogo puzыrя i želčevыvodящih puteй. — SPb.: SpecLit, 2011. — S. 55—57.
- ^ Hickman MS, Schwesinger WH, Page CP (april 1988). „Acute cholecystitis in the diabetic. A case-control study of outcome.”. Arch Surg. 123 (4): 409—11. . [Medline].
- ^ Sheng R, Ramirez CB, Zajko AB, Campbell WL (januar 1996). „Biliary stones and sludge in liver transplant patients: a 13-year experience.”. Radiology. 198 (1): 243—7. . [Medline].
- ^ Morrow DJ, Thompson J, Wilson SE (oktobar 1978). „Acute cholecystitis in the elderly: a surgical emergency.”. Arch Surg. 113 (10): 1149—52. . [Medline].
Literatura
uredi- Nikola, Riznic; Dragan, Milovanovic; Dragan, Celikovic; Dragce, Radovanovic (2013). „Diagnosis and treatment of biliary colic” (PDF). Medicinski Casopis. 47 (4): 226—234. doi:10.5937/mckg47-5179. Arhivirano iz originala (PDF) 2015-02-24. g.
- Peter A D Steel (2004). „Acute Cholecystitis and Biliary Colic”. Arhivirano iz originala 2015-02-26. g.
- Miroslav Davidov Multimodalna analgezija u prevenciji i terapiji akutnog postoperativnog bola kod laparoskopske holecistektomije Medicinski fakultet, Novi Sad 2014. Doktorska disertacija
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |