Zadnji mozak
Zadnji mozak ili rombencefalon (lat. rhombencephalon) jeste razvojna mehurasta struktura centralnog nervnog sistema kičmenjaka. Od njega nastaju produžena moždina (Medulla oblongata), most i mali mozak (cerebellum). Svi skupa podržavaju životno važne procese.[1]
Zadnji mozak | |
---|---|
Detalji | |
Identifikatori | |
Latinski | rhombencephalon |
MeSH | D012249 |
NeuroNames | 540 |
NeuroLex ID | birnlex_942 |
TA | A14.1.03.002 |
FMA | 67687 |
Anatomska terminologija |
Zadnji mozak se može podeliti u varijabilni broj poprečnih ostrva pod nazivom rombomere. U ljudskom embrionu, može se slabo razlikovati osam rombomera, od zadnje (kaudalne) do prednje (rostralne): rh8-RH1. Prema vrhu, sa prednjim mozgom ga razgraničava srednji mozak.[2]
Retka bolest rombencefalona rombencefalosinapsoza odlikuje se nedostatkom crvuljka (vermis), što rezultira spojenim malim mozgom. Kod pacijenata se obično javlja s cerebelarnom ataksijom. Poslednji (kaudalni) rombencefalon se generalno smatra pokretačkim mestom za zatvaranje nervnih cevi.[3][4][5][6][7]
Evolucija uredi
Zadnji mozak je homologan delu mozga artropoda koji je poznat kao suboezofagealni ganglion, u smislu gena koje izražava i njegovog položaja između mozga i nervne moždine.[8] Pretpostavlja se da je zadnji mozak prvi put evoluirao kod Urbilaterijana — poslednjeg zajedničkog pretka hordata i zglavkara — između 570 i 555 miliona godina.[9]
Reference uredi
- ^ „Brain atlas - Hindbrain”. Lundbeck Institute - Brain explorer.
- ^ Haycock D. E. (2011): Being and perceiving. Manupod Press. ISBN 978-0-9569621-0-2.
- ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press. ISBN 978-1-59377-200-0: http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[мртва веза]
- ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell. ISBN 978-0-471-21005-4.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo. ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
- ^ England M. A.; Wakely, J. (2005). Color atlas of the brain and spinal cord (2nd izd.). Mosby. ISBN 978-0323036672.
- ^ Ghysen, Alain (1. 12. 2003). „The origin and evolution of the nervous system.”. International Journal of Developmental Biology. 47 (7–8): 555—562. PMID 14756331.
- ^ Haycock, Daniel E. (2011). Being and Perceiving. Manupod Press. str. 41. ISBN 978-0-9569621-0-2.