Zanatsko pivo (craft beer) je pivo koje se uglavnom proizvodi u kućnim uslovima ili u malim registrovanim zanatskim (craft) pivarama.[1] Osnovni sastojci za pravljenje zanatskog piva su: voda, ječam, hmelj i kvasac.

Vrste piva uredi

Pivo se može podijeliti u više vrsta i prema različitim kriterijumima kao što su boja, sadržaj alkohola, način vrenja. Osnovna podjela piva prema boji je na: svijetla, tamna i crna.

Prema sadržaju alkohola piva se dijele na: bezalkoholna (manje od 0,5% alkohola), laka piva (između 0,5% i 3,5% alkohola), standardna piva (od 3,5 do 5% alkohola), jaka piva (preko 5% alkhola).

Prema načinu vrenja sva piva se dijele na lagere i ejlove. Osnovna razlika između ovih vrsta je u samom procesu proizvodnje odnosno od tipa kvasca i temperature fermentirnja. Ejlovi se prave sa kvascem koji zapčinje vrenje na površini i na relativno višoj temperaturi. Za proizvodnju lagera koristi se kvasac koji započinje fermentaciju na dnu i odvija se na nižim temeraturama.[2]

Vrste ejl piva uredi

Proizvodnja zanatskog piva karakteristična je uglavnom po proizvodnji ejlova. Najpoznatiji stilovi među ejl pivama su Amerikan Pejl Ejl (American Pale Ale), Indija Pejl Ejl (India Pale Ale), Porter itd.[2]

Amerikan Pejl Ejl (APA) uredi

Amerikan Pejl Ejl (APA)je najčešći stil piva u SAD. Istorija nastnaka APA-e nas vraća u Englesku. APA je nastala početkom osamdesetih godina 20. vijeka kada su manje pivare počele da koriste američke sorte hmelja (Kaskejd ili Amarilo). U odnosu na britanska Pejl Ejl piva APA-u karakteriše jači ukus hmelja i aroma citrusa.[2]

Indija Pejl Ejl (IPA) uredi

Indija Pejl Ejl (IPA)je stil piva koji se razvio u Engleskoj. U vrijeme dok je Indija bila britanska kolonija, velike količine ovog piva su brodovima dopremane britanskim vojnicima na službi u Indiji. Kako bi sačuvali kvalitet i aromu piva tokom dugog puta, dosjetili su se da dodaju velike količine hmelja, koji je služio kao konzervans, pa je u ovim ejlovima bilo i više alkohola. Otuda u imenu Indija pejl ejl.[2]

Porter uredi

Porter je stil piva koji je nastao u 18.vijeku u Engleskoj, gdje je bio najpopularniji među radnicima na riječnim dokovima odakle i potiče naziv piva. Proizvodio se tako što se u blagi braon ejl dodaje veća količina hmelja. Na taj način se povećava trajnost. Proces zrenja se odvija u velikim kontejnerima čime se povećava količina alkohola. Boja portera varira od tamne braon do crne i jako je zahmeljeno pivo.[2]

Zanatske pivare uredi

Zanatsko pivo se pravi u kućnim uslovima ili u registrovanim zanatskim pivarama. Osnovne karakteristike registrovanih zanatskih pivara jeste da su nezavisne (do 24% vlasništva može imati u toj pivari neka druga firma koja nije iz kraft branše). Osim toga u svom radu, za pravljenje piva koriste isključivo tradicionalne sastojke, bez hemdijskih aditiva. Još jedna važna karakteristika jeste da uglavnom ne proizvode više od šest miliona barela piva godišnje.[3][4][5]

Proces proizvodnje zanatskog piva uredi

Proizvodnja zanatskog piva se sastoji iz tri faze.

Prva faza podrazumijeva kuvanje prethodno dobijene sladovine. Nakon toga slijedi faza fermentacije (tokom koje se stvara alkohol), koja traje od dvije do tri sedmice u uslovima kontrolisane temperature (najčešće između 18 i 20°C za ejlove). Treća faza započinje pretakanjem fermentisanog piva u burad ili flaše odnosno karbonizacijom koja traje od sedam do deset dana na sobnoj temperaturi. Cjelokupni proces proizvodnje zanatskog piva traje otprilike mjesec dana.

Zanatsko pivo u Republici Srpskoj uredi

Trenutno u Republici Srpskoj postoje dvije registrovane zanatske pivare "Gorštak"[6] iz Banja Luke i "Kastrum" iz Doboja. Međutim, postoji veliki broj neregistrovanih kućnih pivara koji proizvode pivo iz hobija i uzimaju učešće na raznim festivalima zanatskog piva u BiH [7] i regiji. Osim toga, na prostoru Republike Srpske registrovana su dva udruženja ljubitelja zanatskog piva. U pitanju su udruženje "Kištra" iz Istočnog Sarajeva i "Krafter"[8] iz Banja Luke.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Oliver, Garrett (2011). „Craft brewing”. Ur.: Oliver, Garrett. The Oxford Companion to Beer. Oxford University Press. str. 270—271. ISBN 978-0-19-536713-3. 
  2. ^ a b v g d „Vrste našeg zanatskog piva – Pivzdarija”. www.pivzdarija.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 21. 03. 2018. g. Pristupljeno 20. 3. 2018. 
  3. ^ „Što je craft pivo / craft beer?”. Nova Runda (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 20. 3. 2018. 
  4. ^ Boteler, Alison (2009). The Gourmet's Guide to Cooking with Beer. Quarry Books. str. 15. ISBN 978-1-59253-486-9. Arhivirano iz originala 11. 10. 2013. g. Pristupljeno 21. 7. 2011. 
  5. ^ Oliver, Garrett (2011). „Craft brewing”. Ur.: Oliver, Garrett. The Oxford Companion to Beer. Oxford University Press. str. 270—271,585. ISBN 978-0-19-536713-3. 
  6. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 21. 03. 2018. g. Pristupljeno 20. 03. 2018. 
  7. ^ https://www.klix.ba/lifestyle/hranaipice/u-subotu-festival-zanatskog-piva-u-istocnom-sarajevu/170731024
  8. ^ https://www.facebook.com/klubkrafter/

Spoljašnje veze uredi

https://www.kraftlokator.com/