Zemenski manastir
Zemenski manastir (manastir Belovo) ili manastir Svetog Jovana Bogoslova je manastir na teritoriji današnje Bugarske. Nalazi se na severoistočnim padinama Konjavske planine, na levoj obali reke Strume kod Belova a blizu Zemena (željezničke stanice), jednog od najmanjih gradova u Bugarskoj.
Zemenski manastir | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | BPC |
Osnivanje | XIV vek |
Osnivač | Despot Dejan |
Mesto | Zemen |
Država | ![]() |
Istorija
urediManastir je sagrađen u 11. veku. Srpski plemić, sevastokrator Dejan sa svojom suprugom Teodorom iz Đustendila, ga obnavlja u 14. veku[1], i on postaje njegova zadužbina.[2] U njoj su sačuvani živopisani likovi ktitora[3] Dejana i Doje[4] (Teodore), sa nekoliko srpskih natpisa. Vlastelin Dejan je zet cara Dušana, i otac Konstantina Dragaša.[5]
Tokom turske vladavine manastir je bio napušten, dok je od nekadašnjeg manastira ostala samo crkva. Manastirski hram je posvećen Sv. Jovanu Bogoslovu.[6] U 19. veku više puta je obnavljan i tada je izgrađen njegov konak. Tu se u crkvi nalazi i freska sa likom Sv. Jovana Rilskog.
Restauracija manastira je počela sedamdesetih godina 20. veka. Manastirska crkva je 1966. godine postala spomenik kulture, a manastir je pretvoren u muzej.
Arhitektura
urediKamena crkva je sagrađena u obliku kocke dimenzija 9 x 9 m. Kupola počiva na cilindričnom bubnju, ukrašena slepim lukovima. Ima četvorovodan krov. Unutra je masivnim kamenim oltar, pod je prekriven mozaikom mermera i obojenog kamena.
Galerija
uredi-
Manastirski konak iz 19.veka
-
Freske u crkvi manastira
-
Despot Dejan i njegova supruga
Reference
uredi- ^ "Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva", Beograd 1925. godine
- ^ Istorijska biblioteka: Despot Dejan
- ^ Georgi Nešev: "Blgarski dovzroženski kulturno-narodnosti središća", Sofija 1977. godine
- ^ Jovan Kovačević: "Srednjevekovna nošnja balkanskih Slovena", Beograd 1953. godine
- ^ "Vreme", Beograd 1929. godine
- ^ "Vreme", Beograd 25. decembar 1927. godine