Zemenski manastir (manastir Belovo) ili manastir Svetog Jovana Bogoslova je manastir na teritoriji današnje Bugarske. Nalazi se na severoistočnim padinama Konjavske planine, na levoj obali reke Strume kod Belova a blizu Zemena (željezničke stanice), jednog od najmanjih gradova u Bugarskoj.

Zemenski manastir
Osnovni podaci
JurisdikcijaBPC
OsnivanjeXIV vek
OsnivačDespot Dejan
MestoZemen
Država Bugarska

Istorija

uredi

Manastir je sagrađen u 11. veku. Srpski plemić, sevastokrator Dejan sa svojom suprugom Teodorom iz Đustendila, ga obnavlja u 14. veku[1], i on postaje njegova zadužbina.[2] U njoj su sačuvani živopisani likovi ktitora[3] Dejana i Doje[4] (Teodore), sa nekoliko srpskih natpisa. Vlastelin Dejan je zet cara Dušana, i otac Konstantina Dragaša.[5]

Tokom turske vladavine manastir je bio napušten, dok je od nekadašnjeg manastira ostala samo crkva. Manastirski hram je posvećen Sv. Jovanu Bogoslovu.[6] U 19. veku više puta je obnavljan i tada je izgrađen njegov konak. Tu se u crkvi nalazi i freska sa likom Sv. Jovana Rilskog.

Restauracija manastira je počela sedamdesetih godina 20. veka. Manastirska crkva je 1966. godine postala spomenik kulture, a manastir je pretvoren u muzej.

Arhitektura

uredi

Kamena crkva je sagrađena u obliku kocke dimenzija 9 x 9 m. Kupola počiva na cilindričnom bubnju, ukrašena slepim lukovima. Ima četvorovodan krov. Unutra je masivnim kamenim oltar, pod je prekriven mozaikom mermera i obojenog kamena.

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva", Beograd 1925. godine
  2. ^ Istorijska biblioteka: Despot Dejan
  3. ^ Georgi Nešev: "Blgarski dovzroženski kulturno-narodnosti središća", Sofija 1977. godine
  4. ^ Jovan Kovačević: "Srednjevekovna nošnja balkanskih Slovena", Beograd 1953. godine
  5. ^ "Vreme", Beograd 1929. godine
  6. ^ "Vreme", Beograd 25. decembar 1927. godine

Spoljašnje veze

uredi