Ibi-Sin
Ibi-Sin je bio peti i poslednji vladar Sumersko-akadskog carstva. Vladao je u periodu od 1963. do 1940. godine p. n. e. (prema donjoj hronologiji).
Vladavina uredi
Ibi-Sin bio je sin Šu-Sina, unuk Šulgija i praunuk Ur-Namua, osnivača dinastije. Upadi Amorita na teritoriju carstva bili su sve učestaliji. Kako bi učvrstio vlast na istoku, Ibi-Sin preduzima pohode na Elam. To koriste Amoriti koji upadaju na teritoriju kraljevine. Ibi-Sin šalje jednog od svojih šagana, Išbi-Era, da pošalje vojnu pomoć. Međutim, Išbi-Era se proglašava kraljem i stvara koaliciju protiv Ibi-Sina. Već sledeće, 2021. godine p. n. e., Išbi-Era je vladao Isinom samostalno, a četiri godina kasnije je nosio titulu "car četiri strane sveta". Ešnunski ensi takođe se proglasio samostalnim, a 2025. godine u Sumer prodire amoritsko pleme pod Naplanumom koje proglašava novu dinastiju. Pod njegovom vlašću nalazio se Kiš, Uma i Larak.
U ovakvoj situaciji u Sumer prodire pleme Elamaca pod kraljem Hutrantemtom. Elamci su napali i razorili Ur. Kralja Ibi-Sina odveli su u Anšan okovanog 2003. godine p. n. e. Sačuvan je tragični "Plač o stradanju Ura" urske boginje Ningal. Elamci su u Uru ostavili svoju vojnu komandu.
Razaranjem Ura završava se i istorija Sumera, naroda koji je svetu dao pismo, epove, državnu organizaciju, nauku i umetnost. Sledećih dvesta godina istorije Mesopotamije biće obeleženo borbama Elamaca i Amorita sve do formiranja Starog vavilonskog carstva od strane Hamurabija.
Vladari Sumersko-akadskog carstva uredi
Vladar | Naslednik | Dužina vladavine | Približane godine vladavine | Komentar |
---|---|---|---|---|
Ur-Namu | 18 godina | oko 2047–2030 p. n. e. (Kratka hronologija) | Osnivač dinastije | |
Šulgi | Sin Ur-Namua | 46 godina | oko 2029–1982 p. n. e. | |
Amar-Sin | Šulgijev sin | 9 godina | oko 1981–1973 p. n. e. | |
Šu-Sin | Brat Amar-Sina | 9 godina | oko 1972–1964 p. n. e. | |
Ibi-Sin | Sin Šu-Sina | 24 Godina | oko 1963–1940 p. n. e. | |
|
Izvori uredi
- Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović (80—83)
- Kurt, Ameli (2012). Stari istok. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-8617180872.