Italijanski rat (1508—1515)

Italijanski rat (1508—1515) (engl. War of the League of Cambrai) bio je treći deo italijanskih ratova (1494-1559).[1]

Italijanski rat (1508—1515)
Deo italijanskih ratova

Italija krajem 15. i početkom 16. veka.
Vreme1508 - 1515.
Mesto
UzrokUpad Francuza u Italiju.
Ishod Povlačenje Francuza iz Italije.
Sukobljene strane
 Kraljevstvo Francuska
 Španska imperija
 Sveto rimsko carstvo
 Mletačka republika
  Švajcarska
 Engleska
Komandanti i vođe
Luj XII Fabricio Kolona

Pozadina uredi

Italijanski ratovi počeli su u jesen 1494. pokušajem Francuske da se nametne kao vodeća sila među razjedinjenim državicama Italije. Prvi italijanski pohod kralja Šarla VIII (1494-1496) je nakon početnih uspeha (osvajanje Milana, Firence, Rima i Napulja tokom 1495) nateran na povlačenje iz Italije naporima Svete lige (Austrija, Španija, papa, Mletačka republika, Milansko vojvodstvo). Drugi italijanski pohod kralja Luja XII (1499-1504) je takođe, počeo zauzimanjem Milana, Rima i Napulja (1500), ali je zbog sukoba sa španskim kraljem Ferdinandom Aragonskim oko južne Italije ponovo nateran na povlačenje.[1]

Rat uredi

Treći period italijanskih ratova počeo je drugom ekspedicijom Luja XII 1508, koji je prešao u Italiju na poziv pape Julija II i pridružio se Španiji i Svetom rimskom carstvu u Kambrejskoj ligi protiv Mletačke republike. Francuske trupe ratovale su širom Italije i porazile Veneciju (1509). Papa je zatim promenio stranu i stvorio Svetu ligu sa Švajcarskom konfederacijom i Henrijem VIII u nameri da protera Francuze iz Italije. Francuzi su pobedili kod Ravene, ali su pretrpeli poraz kod Novare i morali su da napuste Milano (1512).[1]

Posledice uredi

Luj XII je napustio Italiju, a Mediči i Sforce povratili su Firencu i Milano. Zaključen je nestabilan mir. On je zavisio od prilika, a one od politike evropskih sila. Luj XII je umro 1515, a nasledio ga je Fransoa I (1515-1547).[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Živojinović, Dragoljub R. (1985). Istorija Evrope, USPON EVROPE 1450-1789. Novi Sad: Matica srpska. str. 103.