Kajova-tanoanski jezici

Kajova-tanoanski jezici poznati i po imenu tanoanski jezici su porodica jezika kojima se govori u državama SAD: Nju Meksiko, Arizona, Kanzas, Oklahoma i Teksas.

Područje rasprostranjenosti Kajova-tanoanskih jezika

Tivanski (taošanski, pikurišanski i južni tivanski), tevanski i tovanski su bili prvi jezici kojima je dato zajedničko ime tanoanski. Ovim jezicima se govori u pueblima Nju Meksika, ali je tevanski u upotrebi i u pueblu Hano u Arizoni. Kajovanskim se najviše govori u jugozapadnoj Oklahomi.

Jezici uredi

Kajova-tanoanska porodica jezika se sastoji od 4 grane [1] u kojima se nalazi 7 živih jezika i 1 izumrli jezik:

  • Severni tivanski jezici:

Moguće je da su kajovanski i tovanski bliže povezani jedan sa drugim nego sa ostala dva jezika, isto važi i za tivanski i tevanski.

Nepostoje precizni podaci o tome koliki broj ljudi danas upotrebljava kajovanski jezik (u jugozapadnoj Oklahomi), po proceni organizacije „Interčrajb`l V`rdpath Sosaj`ti” („Intertribal Wordpath Society”) broj ljudi koji je govorio tečno kajovanski jezik 2006. bio je 400 [2]. Taošanskim jezikom je 2007. govorilo 1.000[3] u pueblu Taos. Pikurišanskim jezikom je 2007. govorilo samo 70 ljudi[3] u pueblu Pikuris. Južnim tivanskim jezikom (dijalekti: isleta i sandia[4]) je govorilo 1.700[3] pretežno odraslih ljudi (mali broj dece uči jezik) u pueblima Isleta, Sandia i Isleta del Sur u Nju Meksiku. Tevanskim jezikom (dijalekti: ouki vingi, san ilefonso, santa klara, tesuki, nambe, povaki i hano [4]) je 2007. govorilo 1.500 ljudi[3] u pueblima Ouki Vingi, San Ilefonso, Santa Klara, Tesuki, Nambe, Povaki i Hano u dolini reke Rio Grande u Nju Meksiku severno od Santa Fea i u Arizoni u pueblu Hano. Tovanskim jezik (ili jemezijskim) je 2007. govorilo 1.800 ljudi[3] u pueblu Jemez u američkoj državi Nju Meksiko.

Ime uredi

Tanoanska porodica je dugo smatrana za veliku jezičku porodicu Pueblo Indijanaca, koja se sastojala od tivanskog, tevanskog i tovanskog jezika. Uključenje kajovanskog jezika u porodicu je u početku smatrano za kontroverzno. Nekada nomadski narod sa Velikih Ravnica, Kajove su kulturološki prilično udaljeni od Pueblo Indijanaca: Tivanaca, Tevanaca i Tovanaca. Ipak, danas je prihvaćeno da bi Tanoanska porodica bez kajovanskog bila parafiletska, jer bi predak pueblo jezika: tivanskog, tevanskog i tovanskog, istovremeno bio i predak kajovanskog jezika. Kajovanski i tovanski bi mogli biti bliži jedan drugom nego što su tovanski sa jedne strane i tivanski i tevanski sa druge strane. Prema tome tehnički govoreći tanoanski i kajova-tanoanski su sinonimi. Međutim, zbog kulturološke upotrebe imena tanoanski, uobičajeno je da se eksplicitniji termin kajova-tanoanski upotrebljava za ovu jezičku porodicu.

Praistorija kajovanskog naroda je malo poznata, kao i uzrok podele jezika iz ove porodice na dve grupe Pueblo Indijance i Prerijske Indijance, koje su imale radikalno drugačiji način života. Ne postoji nikakvo usmeno predanje kod ovih naroda, koje bi govorilo o vremenu kada su se ovi narodi razdvojili. Lingvistička veza je još misterioznija, zbog činjenice da u sećanju Kajova, njihova najstarija prapostojbina koje se sećaju (Montana) je udaljenija od teritorije Pueblo Indijanaca (Nju Meksiko i Arizona), nego što je to njihova današnja postojbina (Oklahoma i Teksas).

Veza sa drugim jezičkim porodicama uredi

Kajova-tanoanski jezici sa juto-astečkim jezicima čine hipotetičku juto-astečko-tanoansku grupu jezika. Iako nije dokazana, mnogi lingvisti veruju da je ova hipoteza obećavajuća.

Izvori uredi

  1. ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, eds. (2016). "Kiowa–Tanoan". Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
  2. ^ Anderton, Alice, Phd. "Status of Indian Languages in Oklahoma." Intertribal Wordpath Society. (retrieved 24 April 2011)
  3. ^ a b v g d Lewis, M. Paul, Gary F. Simons, and Charles D. Fennig (eds.). 2015. Ethnologue: Languages of the World, Eighteenth edition. Dallas, Texas: SIL International. Online version: http://www.ethnologue.com/18/.
  4. ^ a b Lewis, M. Paul, Gary F. Simons, and Charles D. Fennig (eds.). 2016. Ethnologue: Languages of the World, Nineteenth edition. Dallas, Texas: SIL International.

Literatura uredi

  • Campbell, Lyle (1997). American Indian languages: The historical linguistics of Native America. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-509427-5. 
  • Cordell, Linda A. (1979). Prehistory: Eastern Anasazi. In A. Ortiz (Ed.), Handbook of North American Indians: Southwest (Izd. 9. str. 131–151). Washington, D.C.: Smithsonian Institution.
  • Davis, Irvine. (1959). Linguistic cues to northern Rio Grande prehistory. El Palacio, 66 (3). str. 73-84.
  • Davis, Irvine. (1979). The Kiowa–Tanoan, Keresan, and Zuni languages. In L. Campbell & M. Mithun (Eds.), The languages of native America: Historical and comparative assessment (pp. 390–443). Austin: University of North Texas.
  • Dozier, Edward P. (1954). The Hopi-Tewa of Arizona. University of California Publications in American Archaeology and Ethnology, 44 (3). str. 259-376.
  • Eggan, Fred. (1979). Pueblos: Introduction. In A. Ortiz (Ed.), Handbook of North American Indians: Southwest (Izd. 9. str. 224–235). Washington, D.C.: Smithsonian Institution.
  • Ellis, Florence Hawley. (1967). Where did the Pueblo people come from? El Palacio, 74 (3). str. 35-43.
  • Ford, Richard I.; Schroeder, Albert H.; & Peckham, Stewart L. (1972). Three perspectives on Puebloan prehistory. In A. Ortiz (Ed.), New perspectives on the Pueblos (pp. 19–39). Albuquerque: University of New Mexico Press.
  • Foster, Michael K. (1999). Language and the culture history of North America. In I. Goddard (Ed.), Handbook of North American Indians: Languages (Izd. 17. str. 64–110). Washington, D.C.: Smithsonian Institution.
  • Hale, Kenneth L. (1962). Jemez and Kiowa correspondences in reference to Kiowa–Tanoan. International Journal of American Linguistics, 28 (1). str. 1-5.
  • Hale, Kenneth L. (1967). Toward a reconstruction of Kiowa–Tanoan phonology. International Journal of American Linguistics, 33 (2). str. 112-120.
  • Hale, Kenneth L. (1979). Historical linguistics and archeology. In A. Ortiz (Ed.), Handbook of North American Indians: Southwest (Izd. 9. str. 170–177). Washington, D.C.: Smithsonian Institution.
  • Harrington, J. P. (1910). On phonetic and lexic resemblances in Kiowan and Tanoan. American Anthropologist, 12 (1). str. 119-123.
  • Harrington, J. P. (1928). Vocabulary of the Kiowa language. Bureau of American Ethnology bulletin (No. 84). Washington, D.C.: U.S. Govt. Print. Off.
  • Hill, Jane H. (2002). Toward a linguistic prehistory of the Southwest: "Azteco-Tanoan" and the arrival of maize cultivation. Journal of Anthropological Research, 58 (4). str. 457-476.
  • Hill, Jane H. (2008). Northern Uto-Aztecan and Kiowa–Tanoan: Evidence of contact between the proto-Languages? International Journal of American Linguistics, 74 (2). str. 155–188.
  • Kinkade, M. Dale; & Powell, J. V. (1976). Language and prehistory of North America. World Archaeology, 8 (1). str. 83-100.
  • Leap, William L. (1971). Who were the Piro? Anthropological Linguistics, 13 (7). str. 321-330.
  • Miller, Wick R. (1959). A note on Kiowa linguistic affiliations. American Anthropologist, 61 (1). str. 102-105.
  • Mithun, Marianne (1999). The languages of Native North America. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-29875-9. 
  • Mooney, James. (1898). Calendar history of the Kiowa Indians. In 17th annual report of the Bureau of American Ethnology for 1895-1896 (Part 1. str. 129–445). Washington, D.C.
  • Mooney, James. (1907). Kiowa. In F. W. Hodge (Ed.), Handbook of American Indians (Part 1. str. 669–701). Bureau of American Ethnology bulletin (No. 30). Washington, D.C.
  • Newman, Stanley S. (1954). American Indian linguistics in the Southwest. American Anthropologist, 56 (4). str. 626-634.
  • Nichols, Lynn. (1994). Subordination and ablaut in Kiowa–Tanoan. Southwest Journal of Linguistics, 13. str. 85-99.
  • Nichols, Lynn. (1996). Toward a reconstruction of Kiowa–Tanoan ablaut. In Proceedings of the 22nd annual meeting of the Berkeley Linguistics Society.
  • Plog, Fred. (1979). Prehistory: Western Anasazi. In A. Ortiz (Ed.), Handbook of North American Indians: Southwest (Izd. 9. str. 108–130). Washington, D.C.: Smithsonian Institution.
  • Reed, Erik K. (1949). Sources of upper Rio Grande Pueblo culture and population. El Palacio, 56 (6). str. 163-184.
  • Snow, Dean R. (1976). The archaeology of North America. New York: The Viking Press.
  • Trager, George L. (1942). The historical phonology of the Tiwa languages. Studies in Linguistics, 1 (5). str. 1-10.
  • Trager, George L. (1951). Linguistic history and ethnologic history in the Southwest. Journal of the Washington Academy of Science, 41. str. 341-343.
  • Trager, George L. (1967). The Tanoan settlement of the Rio Grande area: A possible chronology. In D. H. Hymes & W. E. Bittle (Eds.), Studies in southwestern ethnolinguistics: Meaning and history in the languages of the American Southwest (pp. 335–350). The Hague: Mouton.
  • Trager, George L. (1969). Taos and Picuris: How long separated. International Journal of American Linguistics, 35 (2). str. 180-182.
  • Trager, George L.; & Trager, Edith Crowell. (1959). Kiowa and Tanoan. American Anthropologist, 61 (6). str. 1078-1083.
  • Wendorf, Fred. (1954). A reconstruction of northern Rio Grande prehistory. American Anthropologist, 56 (2). str. 200-227.
  • Wendorf, Fred; & Reed, Erik K. (1955). An alternative reconstruction of northern Rio Grande prehistory. El Palacio, 62 (5/6). str. 131-173.

Spoljašnje veze uredi