Kolaborativno novinarstvo

Kolaborativno ili umreženo novinarstvo je vrsta novinarstva gdje više reportera ili novinskih organizacija, bez pripadnosti srodnim organizacijama, izvještavaju i prilažu vijesti za zajedničku novinsku priču. Kolaborativno novinarstvo je praktikovano i od strane profesionalnih i od strane amaterskih reportera.

Dalja definicija uredi

Kolaborativno novinarstvo uključuje i svrstavanje informacija od brojnih pojedinaca ili organizacija u jednu vijest. Podaci mogu biti prikupljeni kroz istraživanja ili izvještavanja, ili dodani kad čitaoci pregledaju, komentarišu i nadograđuju na postojeće priče. Priče u mejnstrim (mainstream) medijima često se grade na tim temeljima. Zavisno o sistemu saradnje, pojedinci takođe mogu pružiti povratne informacije ili glasati o tome da li je članak vrijedan objavljivanja. Jedna zajednička vijest, dakle, može obuhvatiti više autora, različitih članaka, i biti sagledana iz različitih perspektiva.[1] Profesionali i amaterski novinari mogu raditi zajedno, razvijati kolaborativne novinske članke, ili mejnstrim medijski sajtovi mogu prikupljati amaterske blog postove kako bi nadopunili izvještavanje.[2]

"U kolaborativnom novinarstvu blog je važna inspirativna platforma i "kao alternativni medijski format koji hibridizira između teksta, animacije riječi, simbola i znakova."[3] Kolaborativni novinari mogu direktno doprinijeti pričama, ponekad kroz viki stil platformu za saradnju, ili graditi priču spolja, često putem ličnih blogova. Kolaborativni novinari razvijaju i ispituju priču dio po dio. Priča se gradi kontinuirano, a popularne priče primaju dnevna ažuriranja. Kombinovanim autorstvom, kolaborativno novinarstvo može ponuditi veću individualnost u razmišljanju i iskustvu što je nedostupno u tradicionalnim medijima.[4]

Istorija uredi

Kolaborativno novinarstvo pojavilo se kroz internet ranih 2000-ih, te se razvilo postepeno kroz razna onlajn prodajna mjesta. Kao primjer, Vikinjuz (Wikinews) je osnovan 2003-e, i Vindous lajv (Windows Live) u 2005-oj godini.

Razlika od drugih stilova novinarstva uredi

  • Kolaborativno novinarstvo ne treba miješati s građanskim novinarstvom koje praktikuju samo amaterski novinari koji razvijaju priče aktivnim izvještavanjem, prikupljanjem, analiziranjem i širenjem vijesti i informacija, često putem blogova na internetu.
  • To nije novinarstvo zajednice ili građansko novinarstvo, koje praktikuju samo profesionalci.
  • U novinarstvu zajednice, profesionalni reporteri fokusiraju svoju pokrivenost na manjim sredinama kao što su četvrt, predgrađe, ili manjim gradovima (a ne nacionalna ili međunarodna pokrivenost).
  • Civic (public) novinarstvo je filozofija i praksa profesionalnih novinara i novina koje djeluju kao učesnici u zajednici, a ne izdvojeni gledaoci.
  • Kolaborativno novinarstvo je slično, ali ne i identično, interaktivnom novinarstvu , u kojem potrošači doprinose profesionalnoj vijesti kroz komentarisanje i razgovor s novinarom.
  • Viki novinarstvo je vrsta kolaborativnog novinarstva.

Link novinarstvo uredi

Link novinarstvo“, izraz koji je skovao Skot Karp (Sckot Karp) u 2008-oj, je “oblik kolaborativnog novinarstva u kojem pisac vijesti nudi spoljni link unutar priče, izvještavanje ili druge izvore na internetu."[5][6] Link novinarstvo[mrtva veza] je preuzimanje linkova od drugih onlajn medijskih organizacija i blogera i njihovo ubacivanje u sadržaj vijesti.[traži se izvor]

Primjena uredi

Kolaborativno novinarstvo je implementirano na nekoliko različitih načina. Vikivijesti (Wikinews), “fri (free) - sadržaj onlajn izvor vijesti,” omogućuje bilo kojem korisniku uređivanje ili stvaranje vijesti, u sličnom stilu Vikipediji. Nekoliko mejnstrim (mainstream) stranica s vijestima usvojile su pristup kolaborativnog novinarstva prema vijestima, kroz korištenje agregacije vijesti. Vašington Post ( Washington Post) je razvio politički sajt koji se povezuje na srodne sadržaje s drugih stranica s vijestima. NBC (NBC) povezuje lokalne novine, radio emisije, onlajn videa i blogove na stranicama svojih lokalnih televizijskih stanica. Osvrćući se na lansiranje Tajm ekstra (Time Extra) , Mark Frons (Marc Frons) , tehnički direktor za digitalne operacije u Njujork tajms-u ( New York Timesu) , rekao je: "U prošlosti, mislim da su se mnoge novinske organizacije bojale povezati s drugim veb stranicama iz straha da bi mogli slati ljude na adresu nepouzdanih izvora te da se njihovi čitaoci nikada neće vratiti. Ali ti strahovi su se uglavnom zagubili i vidjeli smo mnogo otvoreniju politiku kada je u pitanju usmjeravanje čitaoca da koriste sadržaje negdje drugo na internetu."[7]

Kritike uredi

Kolaborativno novinarstvo ima neke kritike:

  • Neke vijesti zahtijevaju tajnost kroz njihov razvoj. Često izvori ne mogu znati da su pod istragom ili izvještavanjem. Kada jedan novinar istražuje osobu ili organizaciju, tada je više vjerovatno da će se zadržati tajnost. Kada se vijesti razvijaju u saradnji od strane više novinara, ipak, tajnost će vjerovatno biti izgubljena, a priča ugrožena.[8]
  • Kvalitet kolaborativnih projekata teško se procjenjuje, provjera činjenica može biti teška, kako činjenice dolaze iz raznih izvora. Kvalitet pisanja i izvještavanja mogu se razlikovati među saradnicima.[traži se izvor]

Vidi još uredi

Napomena i reference uredi

Spoljašnje veze uredi